Ratarstvom se bave više od pola stoljeća, a njihova formula uspjeha je jednostavna: treba sijati više različitih kultura kako bi bio konkurentniji na tržištu!
"Ako siješ više različitih kultura, konkurentiji si na tržištu", provjerena je formula uspjeha za Danija Vargu iz Bilja u Baranji. Ovaj farmer nije slučajno izabrao baš ratarstvo. Zemlju njegova obitelj obrađuje više od pola stoljeća. Posao je to za koji se odlučio još njegov pradjed, a u stopu su ga pratili nasljednici.
"Svi su se bavili poljoprivredom. Zemlju sam naslijedio od oca koji je još radio s konjima sve do 1960-ih godina kada je kupio prvi traktor", kaže on. Tradiciju je naprasno prekinuo Domovinski rat. Vargini su tada devet godina proveli u progonstvu. Posao im se vratio na početak.
"Sve što je otac stekao radeći na zemlji 40 godina, nestalo je. Kada smo se vratili u Baranju, krenuli smo od nule", prisjeća se Dani čije obiteljsko poljorivredno gospodarstvo sada obrađuje između 450 i 480 hektara zemlje u Baranji od čega je 50 u njegovu vlasništvu. Fiksnih površina za sada nema jer je potpise imao prilike staviti tek na kratkoročne ugovore o zakupu s državom i općinama koje ga okružuju.
"Zemlja nam je problem jer nemamo dugoročni zakup, ali se nadam kako će tu situaciju riješiti novi zakon" očekuje ovaj farmer koji zbog toga uvijek važe i kalkulira s novim ulaganjima. Njegovo gospodarstvo do sada nije poslovalo s gubitkom. Godinu su uvijek završili u plusu.
"Ulagali smo pažljivo, ali pri tome kombinirali nove tehnologije i slaganje plodoreda. Nikada nismo računali na velike cijene, ali smo gledali proizvesti neki minimum kako bismo poslovali pozitivno", tumači on.
Njegova polja rezervirana su prvenstveno za žitarice, od pšenice do ječma te kukuruza, ali mjesta ima i za uljarice, od soje do suncokreta te ekološke proizvodnje u kojoj su usmjerni prema djetelini. Ono što proizvede ima svojega kupca jer je ugovorio otkup s tri velike tvrtke. Na ovom gospodarstvu stoga ima posla. Pored supruge koja riješava papirologiju i Danija, posao su ovdje pronašla još dva radnika.
"Odlučili smo se za širi plodored kako bismo bili fleksibilniji na tržištu. Ako nam jedne godine dobro plate uljanu repicu, a za pšenicu dobijemo manje, znači ne možemo se bazirati na uski sortiment. Zato radimo više kultura, što se do sada pokazalo uspješnim", priznaje Varga koji koristi poticaje, uvrštava ih u svoju godišnju računicu, ali istovremeno priprema i projekte za apliciranje prema europskim fondovima.
"Bez potpora, selo ne bi moglo opstati. Oni su kao slamka spasa, iako se nikada ne zna kada će doći. Od velike pomoći bit će i Program ruralnog razvoja, ako ga prihvati Europska komisija.
Tada bismo mogli povući 50 % novca unaprijed jer su nam ovako problem investicije koje moramo financijski zatvoriti" smatra on te dodaje kako nikada nikome ne bi savjetovao da unaprijed kupi neki stroj pa se tek onda prijavi na fondove EU.
"Puno je u tom procesu dijelova u kojima se može pogriješiti. Nigdje ne treba žuriti, stignemo još, ali trebamo pronaći dobrog konzultanta", kaže Dani. Ovaj farmer spojio se sa stručnjacima osječkog Poljoprivrednog fakulteta, ali i poljoprivredno-savjetodavnom službom, poslušao njihove savjete i - uštedio.
"Ušli smo u sistem reducirane obrade i sada ćemo već treću godinu puno uštedjeti na gorivu, prohodima jer upotrebljavamo tehnologiju koju su nam sugerirali. Mogu reći da je to pun pogodak", zadovoljan je Varga kojemu je ponuđeno da sudjeluje i u projektu Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka o optimizaciji mehanizacije na obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima.
"I to sam prihvatio objeručke. Čovjek mora slušati struku kako bi pravilno znao sve složiti, kako bi ekonomično ulaganje rezultiralo s dobiti", poručuje ovaj Baranjac koji je uspio kupiti potrebne poljoprivredne strojeve. Iako nije nova, mehanizaciju održava u dobroj formi. Plan mu je kupiti još jedan kombajn. "Volio bih imati novi kombajn od milijun kuna s klimom, ali ako si to financijski ne mogu priuštiti, onda ću raditi sa starim. Teško je kada si na polju, a u kabini je plus pedest stupnjeva. Ne treba se zalijetati, doći će vrijeme i za to" priča.
Onima koji se odluče za poljoprivredu Dani Varga poručuje kako su teška vremena, ali kako će hrane uvijek trebati. "Poljoprivreda ima mogućnosti. Trendovi se u gospodarstvu okreću pa se više nećemo moći oslanjati samo na turizam", poručuje ovaj baranjski poljoprivrednik koji posao planira, kada za to dođe vrijeme, prepustiti sinu.
Povezane biljne vrste
Sinonim: Cvijet sunca, trava sunca | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.
Suncokret potječe iz Amerike (Meksiko, Peru). Najprije je uzgajan kao ukrasna biljka, sjeme je korišteno za prehranu ptica, a ljudi su jeli jezgru iz sjemena. 1840. godine je prvi... Više [+]Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Enio Šantić
prije 10 godina
@page25moje OPG broji mene kao nositelja i suprugu kao člana, dvoje male djece. Bavim se proizvodnjom povrća i zar bi to trebalo znaciti da ne mogu posaditi više od 10 redova paprike jer više nismo u stanju sami pobratinhf, ali pratim tvoje komentare i ti definitivno nisi za poljoprivrednika, pusti druge koji znaju neka rade za pozitivu
pege25
prije 10 godina
laki nemam se ja šta odlučivati meni je teško i točka a zašto je meni teško a njemu nije to samo ja znam isto tako što je meni teško ne znači da nekom drugom nije ,ali ako čovjek kaže da s 480ha mu svaka godina u plusu znači istom ide dobro što mu i vjerujem ,pa reko ako mu ide odlično onda je logično da bi 4 obitelji moglo dobro da žive s 120ha ili?Ma glupo je vako ne poznam čovjeka a kritiziram ga možda je stvarno do svega što ima danas došao pošteno i s svojim mukotrpnim radom ...stoga se istom izvinjavam ako ga je moje pisanje na bilo koji način uvrijedilo...jer ako je meni loše to ne znači da svima mora biti loše ..možda ja stvarno nisam rođen za seljaka.Mada i dalje mislim da ovo nije fer što se nekima OPG-ema omogućilo da danas rade toliku zemlju i ponavljam OPG i zapošljavanje radnika ne idu skupa ,reko zašto onda naziv OBITELJSKO to je onda FIRMA ..ili ? Ako si čisti ratar 120-150 ha bi trebalo biti savim ok za pristojan život naravno laki ako ti je gospodarstvo uhodanog karaktera a ne početnog ..
pege25
prije 10 godina
Kao prvo s toliko zemlje bi moglo da živi 4 obitelji da se bave čistim ratarstvom i kakvo je to OBITELJSKO GOSPODARSTVO koje zapošljava radnike pa ako je OBITELJSKO onda nema tu šta da traži radnik..ili?Kao drugo ...ako je to sve istina kakav to moraš imati obraz da se još vako javno naslikavaš i savjetuješ tu nekog poštenog seljaka koji jedva krpa kraj s krajem...čuj ti njega CitiramNjegovo gospodarstvo do sada nije poslovalo s gubitkom. Godinu su uvijek završili u plusu...gospodine koju matematičku operaciju vi koristite pa ste danas u plus ?Kaže struka mu pomogla s savjetima i da bude uspješan ..ma daj poškakljaj me da se nasmijem malo he he Ma znam ja puno takvih s puno hektara kojima je politika i razno razne veze danas omogućilo da budu uspješni ali neka tko je meni kriv kad sam ja htio biti pošten pa sam danas tu di jesam.... mada ja se držim one oteto prokleto i nadam se da u životu ima pravde ako ne na ovom svijetu onda na onom drugom ...i da vjerujem da takvi danas ne spavaju mirno... ili su ti operirani od bilo kojeg vida grižnje savjesti. Sve u svemu neka nama svima zdravlja jebo ti zemlju i novce .
pege25
prije 10 godina
Ma đuro ja sam za ovog uspješnog baranjca mladunče od kulaka ..
pege25
prije 10 godina
Znači rođo noodlesi nikad... ..ma da nema đabe ni kod stare babe ...novci i poznanstva pokreću svijet a ne rad i poštenje .
Ivan Nikolić
prije 10 godina
Pege, kad ga platimo... Hahaha
pege25
prije 10 godina
Kada će neki članak o nama manjim i poštenim poljoprivrednicima ?