Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Suzbijanje korova
  • 14.03.2021. 07:30

Koja su alternativna rješenja umjesto primjene glifosata?

Njemački stručnjaci ispituju razne kombinacije obrade tla, sjetve i kultivacija, ali i primjenu električne energije u suzbijanju korova

Foto: Depositphotos/vipavlenkoff
  • 3.544
  • 483
  • 0

Na početku kretanja vegetacijske sezone i planiranja predsjetvene pripreme tla, koja je kod mnogih ratara uključivala i čišćenje polja od korova totalnim herbicidima kao uvriježenu praksu, sjetimo se glifosata. Neko se vrijeme situacija oko ove najkontroverznije aktivne tvari za zaštitu bilja smirila, no njegov se dan "D" bliži.

Naime, na području EU ima odobrenje za primjenu do kraja 2022., podsjeća Thomas Preuße na Agritechnici, mrežnoj stranici Deutsche Landwirtschafts-Gesellschaft (Njemačko poljoprivredno društvo), navodeći i moguća alternativna rješenja. Jer, čak i ako se odobri ponovna registracija ove aktivne tvari na europskoj razini, njezina će uporaba vjerojatno biti ograničena u količinskom smislu i/ili će biti moguća samo u posebnim slučajevima.

Sve u svemu, poljoprivrednicima će otežati život, pa će morati razmišljati više u smislu "sustava" nego "mjere". U budućnosti poljoprivredu neće voditi tehnologija; umjesto toga, tehnologija će slijediti cilj ratarskog uzgoja.

Mnogi strahuju od povratka pluga

Autor navodi kako su mnogi poljoprivrednici u Njemačkoj, gdje je glifosat svojedobno činio čak 70 posto ukupnih količina sredstava za zaštitu usjeva, jednostavno ponovno uveli oranje, no drugi pak, nakon svih pozitivnih iskustava s reduciranom obradom, ni pod koju cijenu ne žele vidjeti plug na svojoj zemlji. Stručnjaci iz Hanse Agro, privatne konzultantske tvrtke sa sjedištem u Schleswig-Holsteinu, vjeruju da bi i jedni i drugi trebali preispitati svoje stavove.

Plug kao najjednostavnije rješenje? (Foto: Renata Prusina)

Za početak savjetuju da si svaki poljoprivrednik, kako bi odredio cilj uzgoja i shodno tome donio ispravnu odluku, treba postaviti nekoliko pitanja, kao primjerice: Koji su zahtjevi kulture koja slijedi u plodoredu? Koliko vremena ostaje do sjetve naredne kulture? Mora li se tlo rahliti? Što je s količinom biljnih ostataka/slame i njene usitnjenosti? Na kojoj je dubini dostupna vlaga potrebna za klijanje? Gdje je (pre)suho ili (pre)vlažno? Što moram/mogu učiniti za suzbijanje rizomskih korova, trava, puževa, miševa ili gusjenica sovica pozemljuša?

Kao klasičan slučaj, u kojem izostanak primjene glifosata može predstavljati problem, navode primjer sjetve uljane repice nakon ozimih žitarica. Vrijeme između žetve pšenice i sjetve repice vrlo je kratko, pa je "primamljivo" koristiti plug prije sjetve, jer ne može biti jednostavnije: slama se zaore, zatrpaju korovi i zemlja se dovoljno prorahli. Nije ni čudo, kažu, da se prodaja plugova ponovno povećala, iako su neki ovo oruđe već poslali u ropotarnicu povijesti.

Plića obrada i kultivacija

No, prema konzultantima Hanse Agro ništa ne upućuje na to da se obrada i kultivacija ne mogu odraditi bez upotrebe pluga. Preporučuju plitku obradu u dva prohoda (4 - 6 cm i 6 - 8 cm), zatim jednu dublju kultivaciju i možda još jednom plitku, više kao "lažnu sjetvu" neposredno prije prave. Jer, ako su na parceli zastupljeni travni korovi i samonikla repica, cilj je ostaviti njihovo sjeme što je moguće bliže površini, isprovocirati ih na nicanje, a zatim suzbijati mehaničkim mjerama. Tada nastupa vrlo plitka obrada tla do dubine od 2 cm. Priključni strojevi za ovu namjenu su sve prisutniji na tržištu posljednjih godina, a posebno oni za rahljenje tla.

Kratke tanjurače često su rješenje za korove (Foto: R. Prusina)

Idu i korak dalje, postavljajući na problematičnim lokacijama pokuse s preciznom sjetvom repice u široke redove što omogućuje jednostavno naknadno okopavanje za suzbijanje travnih korova i/ili samonikle repice.

U obrnutom slučaju, kako je riječ o sjetvi ozime pšenice nakon uljane repice, kompaktne kratke tanjurače često su rješenje i problem u isto vrijeme. Prerano i preduboko tanjuranje sprječava pojavu samonikle repice. No, savjetnici preporučuju "ravnu" obradu tla s nekoliko prohoda drljače, valjka, pa čak i malčera. Potonje rješenje je skupo, ali vrlo dobro za uzgoj ratarskih kultura, jer potiče klijanje sjemena uljane repice, a da ga ne pohranjuje dublje u tlo.

Širi plodored i drljanje

Na lokacijama podložnim suši, prinos se često određuje izostavljanjem oranja zbog očuvanja vode u tlu. Pokusi koje je proveo Savezni državni institut za poljoprivredu i hortikulturu u Bernburgu (LLG) u njemačkoj pokrajini Saska-Anhalt, to potvrđuju u četverogodišnjem plodoredu koji uključuje šećernu repu, proljetni ječam, ozimu pšenicu te ozimi ječam. Glifosat nije bio potreban kod oranja ili dubokog malčiranja, pa je njegova primjena smanjila isplativost.

S druge strane, na ovoj lokaciji u Saskoj-Anhaltu bez njega nisu bile moguće alternative kao sjetva u plitki malč, obrada u trake i direktna sjetva, posebno zbog velikog pritiska samoniklih biljaka/korova u uskim plodoredima. Proširivanje plodoreda s lucernom u kombinaciji s redovitim drljanjem je držalo korove pod kontrolom.

Zajedno s glifosatom, možda ćemo se zauvijek morati oprostiti i od čiste direktne sjetve, komentira dr. Joachim Bischoff (LLG) i zaključuje kako jednostavnog rješenja nema. Umjesto toga, suzbijanje korova trebalo bi mnogo više promatrati kao holistički sustav raznolikog uzgoja i mjera ratarske proizvodnje prilagođen specifičnostima lokacije.

Pokrovni usjevi, pa i struja

Druga "domena" ovog sredstva je njegova primjena prije proljetne sjetve kukuruza ili šećerne repe u malč. "Protivnici" su stari korovi, kao i postrni odnosno pokrovni usjevi koji nisu uopće ili dovoljno uništeni tijekom zime. Cilj je pokrovnim usjevima ugušiti korove, pa njihov urod jednostavno mehanički ukloniti prije kretanja vegetacije. 

Glifosat nije potreban za sjetvu kukuruza u malč, kao što su pokazala ispitivanja u južnoj i istočnoj Njemačkoj, a izvijestio Bavarski državni istraživački centar za poljoprivredu. Suzbijanje korova primjenom selektivnih herbicida funkcioniralo je jednako dobro, za razliku od izravne sjetve ili sustava za obradu u trake koji se oslanjaju na prethodne tretmane.

Na tržištu je velik izbor oruđa obradu tla (Foto: R. Prusina)

Bez ovog totalnog herbicida, čak i uređaji poput "Elektroherba" privlače pozornost kao jedno od mogućih rješenja. Generator koji pokreće priključno vratilo proizvodi električnu energiju koja dolazi do biljke korova, na koju se distribuira pomoću klizača u prednjem priključku traktora. U dosad provedenim pokusima pokazao se učinkovitim u suzbijanju tvrdokornih rizomskih korova, kao i u uništavanju međuusjeva, istodobno ne oštećujući organizme u tlu. Korak dalje u razvijanju ovog sustava omogućava vlaženje biljke otopinom elektrolita prije primijene električne energije, što značajno smanjuje potrebni napon i povećava relativno nisku učinkovitost sustava.

Iz svega navedenog jasno je da će izostanak glifosata povećati zahtjeve rješavanja osnovnog problema – smanjenja pritiska korova na usjev pri čemu je teško zamislivo da će ga biti moguće zamijeniti samo jednom alternativnom mjerom, posebno u sustavima koji ne uključuju upotrebu plugova. Gdje god oranje nije moguće ili poželjno, veća će se važnost zbog toga morati pridavati plodoredu i/ili međuusjevima, zaključuje Thomas Preuße.  


Tagovi

Glifosat Agritechnica DLG Suzbijanje korova Oranje Tanjuranje Drljanje


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije