Kasni sjetva: Suša i tvrda zemlja zadaju velike glavobolje ratarima

Neobično dugo sušno razdoblje praktično bez kapi kiše zadaje grdne probleme ratarima zapadne Slavonije. Zbog otežanog oranja i pripreme zemlje ne mogu na vrijeme i kvalitetno obaviti sjetvu ozimog ječma i pšenice. Na dijelu površina problematični su i usjevi uljane repice zbog neujednačenog nicanja, ali i napada štetnika i bolesti. O tim problemima razgovarali smo s dipl. inž. agr. Mladenom Konjevićem, višim stručnim savjetnikom za ratarstvo u Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, podružnica Brodsko-posavske županije.

"Ove godine imamo ekstremne uvjete u poljoprivrednoj proizvodnji. Što se tiče same žetve i berbe kukuruza i soje zbog dugog sušnog i vrlo toplog razdoblja ti su poslovi kod nas u zapadnoj Slavoniji obavljeni u gotovo idealnim uvjetima. Nije bilo kiše i blata, strojevi nisu zapadali i kidali se, kao nekih prijašnjih godina, tako da su te dvije ratarske kulture na vrijeme požnjeveni u gotovo idealnim uvjetima optimalnim rokovima. Nikada se ranije nije dogodilo da smo brali kukuruz sa 16 posto vlage, da se praktično nije morao dosušivati“, kaže savjetnik Konjević.

Otežana sjetva ozimih žitarica

Nažalost, za razliku od radova berbe, žetve i uskladištenja proljetnih usjeva čime su ratari zadovoljni, kao i prinosima koje su ostvarili, ove jeseni imaju mnogo problema s oranjem i pripremom zemlje za sjetvu ozimih žitarica ječma i pšenice.

"Tu je situacija jako loša zato što je ovo područje od Novske, pa sve do istočne Slavonije zahvatila velika, za ovo doba godine, gotovo nezapamćena suša. Tijekom jeseni nismo imali ozbiljniju kišu, zemlja je zasušila, na mnogim površinama ne mogu se orati brazda i obaviti pripreme za kvalitetnu sjetvu. Istina, na manjem dijelu  površina ratari su posijali pšenicu, ali zbog suše ona neujadnačeno niče, pa bi moglo biti problema s lošim sklopovima biljaka po jedinici površine.

I tamo gdje su ratari uspjeli poorati čekaju neku izdašniji kišu koja bi ipak omogućila bolju završnu pripremu zemlje i sjetvu. Teško je u ovom trenutku nešto pametno savjetovati, ratari nemaju nekog velikog izbora. Najpovoljniji rokovi za sjetvu istječu, a ako taj važan jesenski posao uskoro ne obave, vrlo kasnu sjetvu mogle bi ugroziti niske temperature s golomrazicama.

Ovo s klimatskim promjenama nije više slučaj, to postaje pravilo i očito je, morat ćemo zbog toga na neki drugačiji način pristupati poljoprivrednoj proizvodnji“, kaže savjetnik Konjević. Na širem novogradiškom području ratari su zasijali samo uljanu repicu na koliko-toliko planiranim površinama. Nažalost, ove jeseni i s tom uljaricom ima dosta problema, ističe naš sugovornik.

"Usjeve uljane repice koji su ranije posijani, koncem mjeseca kolovoza, zalila je jedna kiša prvih dana rujna. Ona je tim zasijanim parcelama omogućila dobro nicanje. Repica se na tim površinama dobro razvila, jako je velika za ovo doba godine, izdužio joj se vegatacijski vrh, što baš i nije dobro, jer on ne podnosi niske temperature i prijeti mu izmrzavanje. Ako se to dogodi, jače se razvijaju postrane grane koje su manje rodne od glavnih.

Ovo s klimatskim promjenama nije više slučaj, to postaje pravilo i očito je, morat ćemo zbog toga na neki drugačiji način pristupati poljoprivrednoj proizvodnji, kaže savjetnik Konjević.

Drugi je problem s repicama koje su kasnije sijane u suho tlo, nicanje je bilo neujednačeno, sklopovi biljaka su prorijeđeni, pogotovo na površinama u istočnom dijelu Brodsko-posavske županije pa neki poljoprivrednici razmišljaju o presijavanju tih površina. Na toj uljarici ima i velikih problema sa štetnicima i bolestima. Otkako smo ušli u Europsku uniju više se njezino sjeme ne smije tretirati insekticidima. Čim ona pusti prve kotiledone napada ju buhač pa su ratari ove jeseni već obavili dva tretiranja protiv tog štetnika. Kad je repica dobila prve listove bilo je i problema s gusjenicama repičine lisne ose koja su brstile lišće, pa je i to iziskivalo dva prskanja, i još jedno prskanje protiv korova“, kaže naš sugovornik.

Upitna i zimska brazda

Dodaje da vrlo suha i tvrda zemlja otežava i usporava i oranje zimske brazde na površinama koje su predviđene za proljetnu sjetvu. Nažalost, u takvim uvjetima osjemenili su se invazivni korovi: ambrozija, divlji sirak, mračnjak…, a pojedini poljoprivrednici pale korove na tim površinama što ne bi smjeli činiti.

Pališ strnište? Sam si sebi najveći neprijatelj, a možeš ostati i bez poticaja!

"Naši poljoprivrednici znaju da je jedna od odredbi višestruka sukladnost onemogućavanje širenja tzv. invazivnih korova koji posljednjih godina šire na sve većim površinama. Upozoravamo ih da ne smiju paliti svoja kukuruzišta i strništa, jer se organska tvar mora zaorati. Osim toga, opasno je paljenje biljnih ostataka, osobito u blizini šuma i šikara“, upozorava na kraju razgovora viši stručni savjetnik za ratarstvo Mladan Konjević.