Pretraga tekstova
Kako pojačati otpornost biljaka na aflatoksine te unaprijediti značaj eko proizvodnje u Hrvatskoj? Znanost je rekla svoje.
Poljoprivredni institut Osijek sustavno radi na razvoju novih tehnologija koje će unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju. Tako je pokrenut istraživački projekt o Utjecaju intenziteta pojave aflatoksina na skladištenje pšenice i Značaj primjene biostimulatora u ekološki prihvatljivoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Proliveno mlijeko i bačena stočna hrana, posljedica su pojave aflatoksina, a posljedice koje ostavljaju na ratarsku i mljekarsku proizvodnju su mnogobrojne i štetne. Šteta od aflatoksina se može smanjiti ili čak spriječiti korištenjem agrotehničkih mjera i otpornijih sorti.
"Tu se sada treba raditi na graničnim vrijednostima aflatoksina i prilagoditi se EU zakonima, moramo se prilagoditi i vidjeti što u toj genetici koju institut razvija možemo našim OPG-ovima preporučiti za sjetvu", kaže Branimir Šimić, voditelj projekta.
"Kod eko proizvodnje, upotreba gnojiva je svedena na minimalnu. Da bi biljka uzela hraniva iz zemlje, potreban je dobro razvijeni korijenov sustav, koji se može pojačati biostimulatorima. Cilj je povećanje kvalitete i sigurnosti u proizvodnji, a to ćemo pokušati napraviti preko sjemena", riječi su Josipa Šimenića koji vodi projekt. Projekti su sufinancirani od stane OBŽ, sa po 10.000 kn.
OBŽ je unazad 10 godina u suradnji sa Sveučilištem, PFOS-om, PIO-om, sufinancirala preko 120 projekata. Aflatoksini su danas predmet brojnih istraživanja. Svjedoci smo štetnosti pojave aflatoksina, a njihova pojava vezana je i za klimatske uvjete. Kontaminacija hrane danas je velik problem, a sve snage su sada združene kako bi se to spriječilo.
Ako se nastavi trend ćudljivog vremena, proizvođači bi se mogli naći u još većim problemima. Neki kultivari imaju veću tolerantnost na nepredvidljive uvjete pa se sve kreće u smjeru njihovog osnaživanja. Ne treba izuzeti ni čnjenicu da zaštitni znak hrvatske poljoprivrede sve više postaje ekološka proizvodnja.
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Josip Šimunić Aflatoksin Šteta Mineralna gnojiva Istraživački projekt Poljoprivredni institut Vladimir Šišljagić Biostimulator Stočna hrana Branimir Šimić Zakonodavstvo
Partner
Televizija Slavonije i Baranje d.o.o.
Super TC, Trg slobode 6,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 (31) 203-000,
fax: +385 (31) 203-111,
e-mail: stv@stv.hr
web: http://www.stv.hr
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji