Kako ostvariti bolje prinose s većom količinom proteina u pšenici?

Prilagodba pšenice i općenito ratarske proizvodnje klimatskim uvjetima može se postići i novim agrotehničkim metodama. To je potvrdilo i novo istraživanje provedeno od strane Brodsko-posavska županije u suradnji s osječkim Fakultetom agrobiotehničkih znanosti.

"Istraživali smo kako primijeniti folijarnu prihranu ureom da bi postigli i veći urod, ali i bolji kemijski sastav zrna, prvenstveno proteina. Također, utvrdili smo da se duplo veće količine otopljene uree može primijeniti u dva navrata, tamo negdje od sredine do kraja cvatnje i sedam do deset dana kasnije“, pojasnio je Slavonskobrodskoj televiziji o čemu se radi Branimir Šimić, znanstveni suradnik na ovom projektu. 

Istraživanje se provodilo na nekoliko lokacija, trajalo je dvije godine, a rezultati su pokazali izvrsne rezultate. Naime, proteini su bili veći za jedan do dva posto, a prinosi i do dvije tone po hektaru. 

"Ovakvom primjenom otopine uree mi odlazimo s kvalitetom proizvedenog zrna u drugi ili prvi razred gdje je cijena puno veća i umjesto 10.000 ili 11.000 kuna ostvarimo 13.500 kuna po hektaru“, ističe Šimić dodajući kako je to nakon odbijanja troškova prihod od 1.500 do 2.000 kuna više po jedinici površine. "Gospodarstvo od 20 do 30 hektara može ostvariti značajnu dobit“, naglašava. 

Inače, prema zadnjim podacima, pšenica je kod nas ove godine bila zasijana na oko 145.000 hektara. Na održanom predavanju povodom predstavlja rezultata projekta, istaknuto je kako je svega pet do šest posto u premium klasi s više od 15 posto proteina, dok u prvu klasu s više od 13,5 posto ulazi svega 15 posto naše pšenice. 

Osim navedenog, ovim istraživanjem dokazano je da s većim postotkom uree ne dolazi do većih oštećenja na kulturi, a prosječni prinosi kretali su se oko sedam do osam tona po hektaru. 

Više o temi pogledajte u videu: