Kada sijati šećernu repu?

• 1.346
• 29
• 0

Šećerna repa mora do nicanja akumulirati minimalno 114 ⁰C aktivne temperature (HU) iznad 1.1 ⁰C, pri čemu će 50% biljaka iznići s postizanjem sume aktivne temperature od 90 ⁰C, a za formiranje prvog para pravih listova potrebno je ~300⁰C HU.

Izračun aktivne temperature

Suma aktivne temperature (HU ili GDD) se računa prema donjoj formuli:

Prema "Priručniku za proizvodnju repe" autora I. Rešića, kojeg možete pronaći u prilogu na kraju ovog članka, šećernoj repi je potrebno ukupna suma aktivne temperature (baza 0⁰C) od 2500-3000 ⁰C (neki autori navode 2900 ⁰C), dok joj je za klijanje i nicanje potrebno prosječno 100-125 ⁰C (neki autori navode 140 ⁰C).

Što utječe na razinu štete od mraza?

Prema Rešiću na visinu štete od mraza kod ranih rokova sjetve šećerne repe utječe:

• vlažnost tla (što je veća vlaga tla i štete su veće)
• vlažnost mladih biljaka
• stadij razvoja mlade biljke:

Rana sjetva povećava opasnost od mraza

Važno je napomenuti da kalij i šećer snižavaju točku smrzavanja (veći osmotski tlak u unutrašnjosti stanica), tako da se kristali leda mogu formirati samo izvan stanice pa su štete od mraza manje. Naravno, za to su potrebni pravi listovi, odnosno fotosinteza jer do pojave pravih listova metabolizam klijanaca repe ovisi o rezervnim tvarima u klicinim listićima (kotiledonima). Stoga je nakon pojave drugog para pravih listova šećerna repa relativno otporna na štete od mraza (do -6 ⁰C). Dakle, jasno je kako rana sjetva produžuje vrijeme između sjetve i nicanja i izlaže repu većoj opasnosti od proljetnog mraza (Tablica 1.) Tablica 1: Utjecaj temperature na nicanje šećerne repe

Dobro je podsjetiti kad su se u posljednjih 10 godina pojavljivale niske temperature nakon sjetve šećerne repe (Tablica 2.)

Tablica 2: Pojava mraza u ožujku i travnju (aerodrom Klisa)

Važno je napomenuti da europska iskustva nisu izravno primjenjiva u našem agroekološkom području. Naime, u sjevernijim državama od naše, sjetva šećerne se odgađa uglavnom zbog opasnosti od mraza, a u našim krajevima najčešće zbog suviše mokrog tla pa se u "suhom" proljeću (odnosno kad je moguće pripremiti predviđene površine za sjetvu) sa sjetvom kreće što ranije, što ove godine sigurno neće biti slučaj, premda je prosječna akumulacija aktivne temperature (HU) u vegetacijskom periodu šećerne repe kod nas veća od potrebne za tehnološku zrelost repe (~2900 prema 3200⁰C).

Slika 1. Najniže dnevne (plavo) najviše (crveno) temperature tijekom 2012. god.

Dakle, rizik od oštećenja šećerne repe u našem agroekološkom području možemo očekivati prosječno svake šeste godine što upućuje na oprez. Dugogodišnje iskustvo s ranim sjetvama šećerne repe i pojavom oštećenja od mraza mladih, tek izniklih biljaka, oprezni proizvođači šećerne repe pretočili su u pravilo: "Šećernu repu ne treba sijati prije Međunarodnog dana žena", dakle 8. ožujka.

Prosječne dnevne temperature u ožujku često prelaze 10 ⁰C, a u travnju redovito. Stoga je od sjetve do nicanja šećerne repe često manje od 14 dana (Tablica 1.) pa kasna pojava mraza može nanijeti veliku štetu tek iznikloj repi.

Autor teksta: Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović, NSS