Josip Majetić: Nadam se da će jednog dana poljoprivrednici biti cjenjeniji

Josip Majetić, 30-godišnjak je iz Šumanovaca, nositelj istoimenog OPG-a, koji se od malih nogu bavi poljoprivredom za koju kaže da je rođen. Trenutačno obrađuje oko 50 hektara zemlje, na kojoj proizvodi duhan i druge ratarske kulture kao što su pšenica, suncokret, kukuruz, a zadnjih nekoliko godina bavi se proizvodnjom boba.

Kada je riječ o proizvodnji duhana, kaže da je za spomenutu kulturu stabilna cijena te siguran otkup, no riječ je o zahtjevnom uzgoju.

"Potrebna je kvalitetna priprema tla, zatim je tu sadnja, berba, rezanje cvjetova i sušenje. Potrebno nam je i dosta sezonskih radnika kojih je sve manje", opisuje navodeći da duhan sade na devet i pol hektara. Kada je riječ o vremenskim prilikama godina je zahtjevna. Imali su puno oborina, koje su ih kočile pri sadnji. "Međutim obavili smo ju na vrijeme, ali imali smo velikih problema sa žičnjacima i insektima. Sada je aktualno uklanjanje korova. Tu smo imali problem s puno kiše gdje je sav herbicid otišao u zonu korijena", kaže Majetić.

Proizveli smo previše duhana

Unatoč zahtjevnom poslu, nada se povećanju površine pod duhanom. Glavna sorta je svijetla Virginija, ali imaju i druge sorte, ako jedna slučajno podbaci pri proizvodnji. Berbu duhana Josip očekuje oko 20. srpnja. Poslije berbe naravno naravno slijedi sušenje.

"Ako niste upućeni kako ga ispravno sušiti imate velike gubitke. Duhan kada se osuši i kada je spreman za pakiranje onda ide na vlaženje. Kada ga navlažimo spremamo ga u kutije u naše skladište koje bi trebalo biti zatvoreno i bez previše pristupa sunčeve svjetlosti. Zatim ga tovarimo u prikolice te ide u otkup", otkriva Majetić.

Kako je već spomenuo, otkup je siguran, ali kada riječ o poticajima naš sugovornik ističe da je situacija nestabilna, jer proizvođači su očekivali veća sredstva.

"Poticaji su smanjeni jer u državi je proizvedeno više duhana nego što se to očekivalo. Ljudi su računali na veća sredstva te da će lakše pokriti troškove proizvodnje. Možemo računati na dobru otkupnu cijenu, ali nažalost ne i na stabilan poticaj", upozorava.

Visoke cijene sjemena, niske otkupa

Kada je riječ o ratarstvu naš sugovornik ističe da su otkupne cijene gotovo svih ratarskih kultura veoma niske s obzirom na ulaganja i trud. Prema njegovim riječima, poljoprivrednici se nadaju prošlogodišnjoj koja je također bila loša.

"Jako su visoke cijene sjemena. Navikli smo puno ulagati u zemlju da imamo što kvalitetnije proizvode, ali svaki tretman koji radimo, od razbacivanja gnojiva do zaštite, nam je gubitak. Otkupna cijena pšenice jednostavno je katastrofalna", iskren je Majetić.

Na pšenici roda 2025 više od polovice ratara će ostvariti gubitak, no ne samo oni

Isto tako, kao u brojnim drugim granama poljoprivrede, Josip kao velik problem ističe uvoz nekvalitetnih pekarskih proizvoda, s velikim postotkom glutena. Domaća pšenica, kaže, odlazi u izvoz, u neke druge krajeve gdje ljudi cijene kvalitetu.

"U Europskoj uniji, kada je riječ o proizvodnji pšenice, zabranjeni su jeftini pesticidi, koji su potencijalno opasni po zdravlje. Naša pšenica je kvalitetna i nije opasna po ljudsko zdravlje. S druge strane, uvozimo iz krajeva gdje ti pesticidi nisu zabranjeni što im pojeftinjuje proizvodnju", ističe Josip.

Ugasili farmu mliječnih goveda

Obitelj Majetić dugo vremena imala je i farmu mliječnih goveda, no morali su odustati jer ta proizvodnja jednostavno nije samodostatna.

"Životinje traže svakodnevnu pažnju, a cijena mlijeka je uvijek bila loša. Sada je još teže, jer sve je poskupilo, a cijena mlijeka je neznatno porasla. Odlučili smo odustati od te proizvodnje jer smo vidjeli da se samo uvlačimo u dugove. Tu nema svijetle budućnosti", smatra Josip.

Kao prednost u poljoprivredi, u kojoj je od 15 godine, izdvaja da je sam svoj gazda, ali samim time se mora još više potruditi, kako bi proizvodi bili što kvalitetniji. Probleme im uzrokuje, ističe, silna administracija kod prijave za razne mjere potpora te pretjerane kontrole i inspekcije.

"Bez obzira na sve probleme, planiram se i dalje baviti poljoprivredom. Na to sam naučio i mislim da sam rođen za taj posao. Nadam se da će jednog dana poljoprivrednici biti cjenjeniji i da će nas ljudi gledati drugim očima. Poljoprivrednik je taj od kojeg svako jutro očekujete doručak, ručak i večeru. Zubar vam treba par puta godišnje, kao i liječnik ako nemate velikih problema sa zdravljem, ali poljoprivrednik vam treba svaki dan", rekao je za kraj Josip Majetić.