Jesenska sjetva 2025: Ozime kulture u fokusu, uljana repica se vraća na slavonska polja

Na tradicionalnoj konferenciji za novinare pod nazivom "Jesenska sjetva 2025.", održanoj u organizaciji HGK Županijske komore Osijek, predstavljeno je stanje u domaćoj biljnoj proizvodnji te planovi i očekivanja za predstojeću sjetvenu sezonu.

Teška godina za proizvođače

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak podsjetio je da je 2025. bila izrazito zahtjevna godina za poljoprivredu, obilježena ekstremnim vremenskim pojavama, od proljetnih mrazeva i poplava do ljetne suše i tuče.

Elementarna nepogoda proglašena je u čak 11 županija, a ukupna šteta procjenjuje se na oko 358 milijuna eura.

"Nikad do sada nismo imali tako velik iznos procijenjenih šteta. Prošle godine one su iznosile oko 320 milijuna eura, a Ministarstvo je tada kroz nacionalna sredstva i EU fondove izdvojilo 68 milijuna eura pomoći. I ove godine pripremamo zahtjev Europskoj komisiji za aktivaciju krizne pričuve i dodatne potpore kroz Mjeru 24", rekao je Majdak.

Dodao je i da su otkupne cijene žitarica i uljarica trenutno nešto više nego prošle godine, pri čemu se posebno ističe suncokret, čija je cijena u prosjeku 20 % viša nego 2023. Odnosno 455 €/t.

Raste interes za jesensku sjetvu

Unatoč izazovima, kazali su, podaci pokazuju da su poljoprivrednici uoči jesenske sjetve optimističniji. Prema prijavama Agenciji za plaćanja, površine pod jesenskim kulturama ove su godine značajno povećane.

"Lani smo imali 135.000 hektara pšenice, a ove godine prijavljeno je 146.000 hektara. Kod ječma je porast za 4.000 hektara, a ukupno očekujemo jesensku sjetvu na oko 240.000 hektara", istaknuo je Majdak.

Kako bi potaknulo sigurniju i kvalitetniju proizvodnju, Ministarstvo je donijelo program potpore za sjetvu certificiranog sjemena ozimih kultura u vrijednosti 12,5 milijuna eura. Potpora iznosi 50 eura po hektaru za prvih 50 hektara po korisniku, a program je nadogradnja proljetne potpore za soju.

"Certificirano sjeme jamči sigurnost i zdravstvenu ispravnost biljaka, a time i stabilnije prinose. Klimatske promjene nameću novi ritam, ozime kulture sve su sigurniji izbor u odnosu na jarine", poručio je Majdak.

Prema riječima Gorana Jukića, voditelja Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u HAPIH-u, hrvatska sjemenska proizvodnja stabilna je i dostatna za domaće potrebe. U 2024. godini proizvedeno je više od 23.000 hektara sjemenskih usjeva, čime su osigurane dovoljne količine za predstojeću sjetvu.

"Ukupno trošimo oko 71.000 tona sjemena godišnje, od čega su 50.000 tona strne žitarice. Do sada je certificirano 31.500 tona pšenice, 7.200 tona ječma i 2.000 tona pšenoraži, količine dovoljne i za izvoz. Cijene sjemena su u prosjeku od 5 do 13 % niže nego lani“, istaknuo je Jukić, dodajući da je posebno ohrabrujuće povećanje interesa za uljanu repicu, čija je prodaja sjemena porasla za 30 %.

Uljana repica se vraća, primat ozimih kultura

Uljana repica, koja je posljednjih godina bila u padu, ponovno bilježi rast. Igor Mikulić, viši stručni suradnik u Komori, podsjetio je da je ova kultura 2020. bila zastupljena na gotovo 40.000 hektara, a da je 2023. površina pala na svega 15.600 hektara.

"Ove godine požnjeveno je oko 18.000 hektara, a s najavljenim povećanjem od 30 % možemo očekivati i više od 25.000 hektara. To znači da se repica vraća na slavonska polja. Poljoprivrednici sve više biraju ozime kulture jer su otpornije na sušu i mrazeve te nose manji rizik u proizvodnji", pojasnio je Mikulić.

Slično mišljenje dijeli i prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) koji ističe da se "novo normalno" u ratarskoj proizvodnji očituje u produljenju optimalnih rokova sjetve i većoj prilagodbi klimatskim promjenama.

"Ozime kulture poput pšenice i ječma u ovim uvjetima daju sigurnije rezultate. Temperature su više, oborine ravnomjernije raspoređene, a rizici manji. Ove jeseni uvjeti za nicanje i klijanje su idealni", kazao je Stipešević.

Proljetna sjetva 2025: Veliko zanimanje za suncokretom, zasijat će se i do 70.000 hektara?

Profesor je upozorio i na potrebu strožeg poštivanja plodoreda, posebice kod uljane repice, koja bi se na istu parcelu trebala vraćati tek svake četvrte ili pete godine, kako bi se spriječilo širenje štetnika.

"Insekti se brzo prilagođavaju, a sredstva zaštite gube učinkovitost. Zato je pedohigijena ključna, naime zelenu masu nakon žetve treba pravilno inkorporirati u tlo. Konzervacijske metode i zelena gnojidba povećavaju plodnost tla i zadržavaju vlagu, što je od presudne važnosti u sušnim godinama", poručio je Stipešević.

Prosječna godina za urode, lošije cijene na tržištu

Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK, Vlado Čondić-Galiničić, ocijenio je godinu "prosječnom“ po urodima, ali nezadovoljavajućom po cijenama.

"Ozime kulture dale su vrlo dobre rezultate, dok su jarine podbacile. Suncokret je iznimka, a i kukuruz u zapadnoj Hrvatskoj nije loš. Ipak, proizvođači nisu zadovoljni jer tržišne cijene nisu povoljne. Globalno se očekuje rekordna proizvodnja kukuruza, četiri najveće zemlje proizvođači imat će oko 50 milijuna tona više nego lani, što će dodatno spustiti cijene", pojasnio je Čondić-Galiničić.

Dodao je i da se Hrvatska i dalje suočava s viškovima žitarica i uljarica u odnosu na potrebe domaćeg tržišta, dok se dio kultura poput šećerne repe i dalje pokušava održati kroz državne potpore.

Državni tajnik Majdak najavio je da će program potpora za certificirano sjeme postati višegodišnji, kako bi obuhvatio i druge kulture.

"Naš je cilj postupno eliminirati sijanje tavanuše i potaknuti korištenje dorađenog sjemena s punim certifikatom. To jamči zdravstvenu ispravnost, bolji prinos i stabilniju proizvodnju. Uključit ćemo i male dorađivače u sustav, kroz dodatnu certifikaciju i suradnju s HAPIH-om", istaknuo je.

Profesor Stipešević nadovezao se ocjenom da su certificirane sorte nužne ne samo zbog zdravlja, nego i zbog genetike i otpornosti koju donose:

"Mali sjemenari i prerađivači mogu biti važan segment tržišta. Fleksibilni su, mogu raditi i s nišnim kulturama poput kameline, sezama ili ricinusa, koje bi Hrvatskoj mogle donijeti dodatnu vrijednost i diverzifikaciju".

Nema zaštitne cijene pšenice, ali ima smjera za razvoj

Na pitanje o mogućnosti uvođenja zaštitne cijene pšenice, Majdak je istaknuo da to nije izvedivo u okviru europskog tržišta.

"Hrvatska, kao i druge zemlje EU, ne može samostalno definirati zaštitne cijene. Međutim, možemo poticati proizvođače da se preorijentiraju na visokoproteinske i durum sorte pšenice, za koje postoji tržište i viša otkupna cijena. Hrvatska te sorte trenutačno uvozi", rekao je.

Čondić-Galiničić dodao je da bi se moglo razmišljati o potporama za tradicionalne sorte pšenice i revitalizaciji manjih proizvodnji koje su nestale s tržišta.

"Naši poljoprivrednici proizvode kvantitetu, a ne kvalitetu. Možda je vrijeme da se usmjerimo na specifične sorte koje će imati veću dodanu vrijednost, makar i uz nešto manji prinos", zaključio je.

Majdak je pohvalio Osječko-baranjsku županiju zbog planova ulaganja u preradbene kapacitete i revitalizaciju starih mlinova.

"Dodana vrijednost mora se stvarati u Slavoniji. Kroz preradu žitarica i uljarica povećavamo otkupnu cijenu i stvaramo nove radne prilike. U tom smjeru ide i inicijativa za izgradnju nove sojare u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja bi mogla preraditi domaću, GMO-free soju, po kojoj je Hrvatska prepoznata u EU", naglasio je.

Čondić-Galiničić podržao je ideju i dodao da je to "odlična vijest za domaće proizvođače", podsjetivši da Hrvatska sudjeluje s 5 do 9 % u ukupnoj proizvodnji soje u Europskoj uniji.