Vodećih deset proizvođača zauzelo je sedam posto ukupne domaće proizvodnje kukuruza, koja se lani odvijala na 283 tisuće hektara
U nekim je područjima kontinentalne Hrvatske početkom rujna krenula berba kukuruza u klipu, no počela je i za zrno, pogotovo tamo gdje je "spaljen" od suše - u Slavoniji odnosno istočnoj Hrvatskoj.
Procjenjuje se da je prošle godine povećana proizvodnja kukuruza za zrno, i to za 102 tisuća tona u odnosu na 2023., objavio je Državni zavod za statistiku. Prema njihovim privremenim podacima, proizvedeno je 2.093.000 tona s prosječnim prinosom 7,7 t/ha, što je nešto više od godine ranije kada je zabilježen prosječni prinos od 7,4 t/ha i kada je proizvedeno ukupno 1.991.000 tona (merkantilnog i sjemenskog).
Prošle je godine, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ovu najzastupljeniju ratarsku kulturu u Hrvatskoj uzgajalo 62.323 proizvođača u sustavu potpora na 283.516 hektara (od toga je 2.772 hektara pod ekološkom proizvodnjom).
Kada bi podatke usporedili s onima od prije četiri godine, vidimo kako je došlo do pada broja proizvođača za njih 5.665, dok su se površine održale na približno jednakoj razini (287.513 ha u 2020.).
Prvih 10 proizvođača sijalo je lani kukuruz na 20.395 ha čime su zauzeli sedam posto ukupne domaće proizvodnje.
Prvo mjesto s ogromnom prednošću zauzima Belje plus d.o.o. iz Darde u Osječko-baranjskoj županiji sa 7.101 hektarom pod ovom kulturom. Drugo mjesto pripalo je tvrtki Vupik plus d.o.o. iz Vukovara sa 2.621 hektarom te treće mjesto tvrtki Novi Agrar d.o.o. iz Osijeka s površinom od 2.223 hektara. Ove tvrtke već godinama drže svoju poziciju na vodećim mjestima.
Tablica: 10 najvećih proizvođača kukuruza u sustavu potpora u Hrvatskoj u 2024. godini
| R.br. | Naziv tvrtke/subjekta | Površina (ha) |
| 1. | Belje plus d.o.o. | 7.101 |
| 2. | Vupik plus d.o.o. | 2.621 |
| 3. | Novi Agrar d.o.o. | 2.223 |
| 4. | Kutjevo d.d. | 1.793 |
| 5. | Osatina grupa d.o.o. | 1.542 |
| 6. | PIK-Vinkovci plus d.o.o. | 1.251 |
| 7. | Širjan d.o.o. | 1.100 |
| 8. | Hana d.o.o. | 955 |
| 9. | PP Orahovica d.o.o. | 912 |
| 10. | PPK Valpovo d.o.o. | 893 |
Tvrtka Belje plus d.o.o. prošle je godine, prema javno dostupnim podacima, imala 1.226 zaposlenih. Uprihodovala je 252 milijuna eura s dobiti 2,8 milijuna eura. Za 2023. godinu ostvarila je pravo na isplatu 13.966.570 eura svih potpora.
Na drugom mjestu Vupik plus d.o.o. prošle je godine imao 315 zaposlenih. Tvrtka je generirala 58 milijuna eura s gubitkom 4 milijuna eura. Za 2023. godinu ostvarili su pravo na isplatu 4.055.604 eura svih potpora.
Tvrtka Novi Agrar d.o.o. lani je imala 90 zaposlenih te je ostvarila ukupne prihode 57 milijuna eura s dobiti 10 milijuna eura. Za 2023. isplaćeno joj je 5.040.265 eura svih potpora.
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Jedinstveni zahtjevi za potporu 2024. godine)
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Podravka Agri preuzela čak 22 nova John Deere traktora serije 6
Deset prijedloga za sanaciju tržišnih poremećaja u poljoprivredi
Proizvodnja soje ne prati potražnju - znanstvenici razvijaju bolje sorte, dio je u pokusu kod Zagreba
Kako do potpore za sjetvu certificiranog sjemena strnih žitarica za 2025. godinu?
Deset prijedloga za sanaciju tržišnih poremećaja u poljoprivredi
Kako smanjiti gubitke kukuruza tijekom berbe? Paljetkovanje je jedan od odgovora
Proizvodnja soje ne prati potražnju - znanstvenici razvijaju bolje sorte, dio je u pokusu kod Zagreba
Krenulo je podnošenje zahtjeva za potporu sjetve certificiranog sjemena strnih žitarica
I l
prije 1 mjesec
ta ce ekipa od nas napravit kmetove to su sve franjo tahiji moderne verzije
slobodan rajić
prije 1 mjesec
Ti si Farma Lužak daleko od Slavonije pa ne znaš kako te firme rade, ne znaš kad siju kukuruz, kad vrše i što vrše, ja sam uz takve firme i radnike tih firmi već 50 godina,i mislim da Grupe nisu nikakva sreća za Slavoniju. Da nije toliko ovih "trulex" firmi koje su pokupile državnu zemlju bilo bi puno više OPG/Obrta sa 100-150 ha, poljoprivreda bi bila znatno zdravija, sela punija i ruralni prostor bolje očuvan. Novi Zakon o zemljištu će "opet" brutalno prebrisati male, mlade i lokalne, kao da Grupe do sada već nisu dovoljno uzele sve što su mogle. To što oni rade u Americi se zove lobiranje, kod nas se to zove korupcija, koja se nastavlja...
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Vi ne razumijete da je to KONCEPT Austro - ugarske kojega su unaprijedili Broz i ekipa , a >privatizirali > Tuđman i Račan ! Samo umjesto KMETOVA ; Hrvata , Vlaha , Srba i Mađara na tim VELEPOSJEDIMA raditi će neki ljudi iz Azijskih i Afričkih država ! A Hrvati nemaju što tražiti u Slavoniji i Baranji , mogu i iz INOZEMSTVA glasovati za HDZ - GROBARE Slavonije i Baranje !
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
neka se bave preradom. a ne poljoprivrednom proizvodnjom. ne vidim nikakvu prednost sto je ovima dana sva drzavna zemlja. oni i dalje ne mogu proizvosi nista jeftinije neko bilo tko na 1 ha. zasto onda davati velike kolicine jednom subjektu koji ce zaposljevati radnike na minimalcu, nego dati tisucama koji ce sami za sebe obradjuvati zemljiste
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Po podacima vidim da nismo baš izašli iz socijalizma. Većinu površina rade giganti u državnom vlasništvu. Takvi kombinati su vjećni gubitaši u povlaštenom odnosu jer znaju da će u slučaju stečaja njihovi dugovi biti sanirani od strane države kako je i bilo u nekoliko navrata u zadnjih 35 godina. Tu su i firme iz Žito grupe i Osatina grupe dobitnici najviše bespovratnih sredstava iz EU fondov koje obrađuju državno polj.zemljište po povlaštenoj cijeni od oko 30€/ha a radnike eksploatiraju do granica izdržljivosti uz minimalne plače. Nasuprot tim povlaštenim subjektima u mom kraju ima dosta ratara koji obrađuju od 100 do 300 hektara zemlje i vrlo su uspješni sa odličnim prinosima po jedinici površine,puno boljima nego kod ovih povlaštenih kombinata.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Slažem se s Vama da bih bilo dobro napraviti usporedbu opg sa 50 hektara zemlje i sa sličnom proizvodnjom kao i neka velika tvrtka. To bih bila zadača za HPK , pa neka usporede , što tko dobiva i tko što daje.....nadam se da će to stručne službe HPK i napravit ?
Marta Radić
prije 1 mjesec
Ma jasno je da u ovako velikim tvrtkama udio.poreza i kamata igra značajnu ulogu u promatranju poslovanja , pogotovo ako to promatrate sa periodičkog stajališta..kratkoročno i dugoročno..da bih procijenili kapacitet tvrtke. No , bode u oči podatak da tvrtka ima dobit nešto više od 1% svojeg prihoda. Vjerujem da većinu polj.zemljišta je državno , koje je koncesija i plača se godišnje vjerojatno .čačkalica. Vjerujem da ima i dr benifita , jer ipak je tu zaposleno 1200 ljudi. Slažem se da bih promatrali jasniju sliku tvrtke treba punoo vise reaevantnih podatska...no i ove šture nešto govore...tim više , jer slušamo prijedloge HUP-a..a što slušamo , nije potreban komentar.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
I Marta, za tvoju informaciju kod bilance je puno važnija EBIDa od ukupne dobiti (dobit prije amortizacije i poreza) jer to puno realnija pokazuje poslovanje tvrtke. Ako to uzmeš u obzir rezultati obih tvrtki su bitno drugačiji
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Dobit im je 20% od iznosa poticaja.Svaki opg bi propao da ima takve poslovne rezultate.To su naši nosioci razvoja,a sve preko poticaja i pogotovo EU fondova.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Marta odlično pitanje,bas bi bilo zanimljivo vidjeti bilancu 10 opg ova koji obrađuju 50 hektara, pa 10 onih koji obrađuj 100 hektara .
osijek 2012
prije 1 mjesec
A možda samo nisu bili kod Ivana Malića na predavanju pa su se pogubili ovu godinu 🤷😂😂
osijek 2012
prije 1 mjesec
Nemaju svi zajedno 1500ha vlastite zemlje(i to sto imaju nisu kupili nego je bilo u vlasnistvu kombinata prije 50 godina),kad im izbijes poticaje rade jedva na nuli. Sva drzavna zemlja njima,svi fondovi njima i igramo se velikih firmi izlazimo na burze i slicno. Slika i preslika drzave u kojoj zivimo,igramo se zapada a nismo u stanju napisati jedan zakon i provoditi ga. Drzava za krast ili otici iz nje od muke.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Hm , ako sam dobro zapazila..obrađuju 20.000 hektara zemlje i ukupno uzmu gotovo 14 miliona potpora..a dobit samo 2,8 mil. Ispada da nema potpora gubitak bih bio cca 11 mil. eura. Očito i veliki sustavi nisu baš efikasni u poljoprivrednoj djelatnosti. Što bih bilo da se 20.000 hektara podjelilo na 1000 opg ..da li efikasnost bila bolja u omjeru dohotka i isplati potpora.