Ivica Ligda iz Jelisavca kod Našica repu proizvodi već 30 godina. On i ratari iz okolice traže veći broj bodova pri dodjeli državnog zemljišta u zakup
Do sjetve šećerne repe ima tek mjesec, dva, a proizvođači ove ratarske kulture u Hrvatskoj pokušavaju doći do još obradivih površina u vlasništvu države. Nezadovoljni su novim prijedlogom Zakona o poljoprivrednom zemljištu, odnosno njegovom dijelu o zakupu. Naime, oni su predložili da se i njima, kao i stočarima, odobri određeni broj bodova pri dodjeli, što je odbijeno. Ističu kako se površine pod ovom kulturom zadnjih godina drastično smanjuju.
Upozoravaju da ako se u prijedlog Zakona, koji je, usput budi rečeno, Vlada poslala u drugo saborsko čitanje, ne uvede ova odredba, proizvodnja bi mogla doći u opasnost i potpuno se ugasiti. Samim tim bi došlo do zatvaranja posljednje šećerane, što, ističu, sigurno nikome nije u interesu.
Jedan od proizvođača je i Ivica Ligda iz Jelisavca kod Našica u Slavoniji, koji repu proizvodi već 30 godina. Od 108 hektara zemlje koliko obrađuje, nju sije na 40. Budući da ju zbog plodoreda uzgaja svake četvrte godine, trebalo bi mu još 40 do 50 hektara do kojih nikako ne može doći. "Nisam jedini, u selu nas ima još sedam, osam koji sijemo repu i bojimo se da ako se ovako nastavi, ta će se proizvodnja ugasiti", komentira dodajući da, sve i da hoće, od ove kulture ne može odustati budući da je kupio kombajn za repu uz pomoć potpora. No, ni to neće trajati vječno, tek dvije do tri godine.
Ono što najviše muči ove ratare je što, kako priča, u njihovoj okolici zemlju u zakup dobivaju OPG-ovi koji se niti ne bave stočarstvom, a što je proizvodnja za koju dobiju određeni broj bodova.
"Zemlju su trebala dobiti trojica, 350 hektara, a nemaju ni jednog stroja. Dobili su već i pašnjake koje jednom godišnje pokose. Od 60 ha, 10 je zakrčeno. Na njima nema ni jedne krave", ogorčeno priča ovaj slavonski ratar koji sije još i soju, pšenicu i suncokret. On je 2018. godine dobio nagradu Zlatna repa za najboljeg uzgajivača u kategoriji proizvodnje od 20 do 50 hektara. "Dobivali smo nagrade i ja i moj otac, ali to nikoga ne zanima, rezultati se nigdje ne gledaju. Država daje poticaje, a industrija nema što prerađivati."
Udruženi ratari iz tog kraja žalili su se na Javni natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području Grada Našica, a koji je raspisan 4. lipnja 2021. godine kao i na Odluku o izboru najpovoljnijih ponuda od 20. prosinca prošle godine. I za sada su ga, kako kaže Ligda, uspjeli srušiti.
Do poništavanja je došlo, stoji na stranicama Grada Našica, zbog naknadno utvrđenih nedostataka i neusklađenih odredbi Odluka o raspisivanju i Javnog natječaja. "Poljoprivredno zemljište koje je predmet javnog natječaja u Odlukama o raspisivanju određeno je po katastarskim česticama dok su u tekstu natječaja formirane proizvodno-tehnološke cjeline. Navedenim postupkom poništenja izbjegava se mogućnost otežanog utvrđivanja predmeta javnog natječaja, koji se daje u zakup te otežavanje rada nadležnih povjerenstava na samom terenu ako ne bi bilo razvidno na koji se dio zemljišta odnosi zakup", stoji u birokratsko složenom obrazloženju.
Što će se dogoditi kada se natječaj ponovi, a oni ne dobiju ni hektar zemlje, Ligda ne zna. "Nema nam druge, opet ćemo se buniti", rezignirano zaključuje.
A kada je riječ o zahtjevu poljoprivrednika da se novim izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i njima odobri jednak broj bodova kao i stočarima, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da se izmjene i dopune predlažu s ciljem administrativnog rasterećenja, kako bi se što veće površine u što kraćem roku stavile u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Dodaju da je Zakon koji je na snazi potrebno izmijeniti ili dopuniti da bi bio jasniji i jednostavniji za primjenu te da bi se postupci raspolaganja ovom vrstom zemljišta skratili i ubrzali. Nadalje, pišu, kako se tako nastoje ukloniti problemi uočeni u postupku njegove provedbe, a u odnosu na maksimalnu površinu za zakup i na kriterij dosadašnjeg posjednika.
"Proizvodnja šećerne repe pojedinačno ne donosi "najveći broj bodova", ali ista se može svrstati pod ostale vrste poljoprivredne proizvodnje i nosi 15 bodova te je tako stavljena u istu ravan s ostalim ratarskim kulturama kao što je pšenica, kukuruz, suncokret i druge", pojašnjavaju u Ministarstvu te naglašavaju da se o ovoj kulturi vodi posebna briga.
"Ta kultura s aspekta potpora ima poseban status gdje pored redovnog izravnog plaćanja po hektaru ima i onu kroz tzv. proizvodno vezano plaćanje te dodatnu po posebnom programu potpore toj proizvodnji", navode i dodaju kako se njegova provedba za razdoblje od 2019. do 2021. godine financirala u ukupnom iznosu od 60.000.000 kuna iz Državnog proračuna RH.
Nema alternative? Za zaštitu šećerne repe ponovno odobren jedan od neonikotinoida
Kažu kako i nakon njegove provedbe poduzimaju niz koraka kojim bi osigurali nastavak podršci toj proizvodnji. Tako je za izvršenje u 2022. godini izrađen Program potpore proizvođačima šećerne repe zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom Covid-19, koji se trenutno nalazi u postupku odobrenja od strane Europske komisije
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Domaći OPG-ovi i sustavi sve više mijenjaju KAN i UREU tekućim dušikom
Niste stigli odraditi zemljišni tretman protiv korova? Evo rješenja
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Slaven Puzjak krenuo s berbom kamilice: To je kultura s tradicijom i stabilnom cijenom
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Koji je razlog smanjenja površina pod uljanom repicom, izuzetno vrijednom ratarskom kulturom?
Stjepan Žunac
prije 3 godine
Sasa Franic on je taj kombajn za vađenje šećerne repe dobio u pola cijene. Znači već je u prednosti, poklonito mu je 50% kombajna, naravno da nije uzimao vadilicu samo za svoje potrebe jer to je neisplativo. U ovoj priči se radi o pola istine i želji da dobije što više a ostali nek dođu kopati za 10 kn po satu kod njega repu ...ENDE
SASA FRANIC
prije 3 godine
ovdje je najveci problem sto je covjek ulozio u kombajn. da bi se kombajn isplatio treba odredjena kolicina povrsine. mozda mu je rjesenje da za druge usluzno vrsi. ali ne znam koiko mu to moze pokriti
Đuro Japaric
prije 3 godine
Dio sada državne zemlje OTET je i ovoj LOPOVSKOJ BEZVRIJEDNOJ KOMUNISTIČKOJ TVOREVINI , nastaloj pošetnim ljudima koji su dali ŽIVOTE , dijelove tijela , zdravlje , izgubili imovinu u ratu !Iz Brozove JUGOSLAVIJE izšli smo sa OPG prosječne veličine 2, 8 ha u 5 parcela i onda sam ja Franji Tuđmanu poslao 95 PRIJEDLOG za poljoprivredu koji je poslan ministru Gažiju !Ministar Gaži na pitanje novinara kao kandidat za Sabor odgovara da će se ići na PRODAJU državne zemlje sa rokom isplate do 20 godina , te govori o Zakonu o nasljeđivanju za kojega sam TUĐMANU napisao da se mora mijenjati ! Gaži , ako sada prodamo državnu zemlju moramo mijenjati i Zakon o nasljeđivanju , kako bi sačuvali značajke pravih obiteljskih gospodarstava , ane njihovo uništavanje djeljenjem ! Gaži poslije 95 NIJE bio ministar i od 95 u VELIKOJ mjeri izgubljene su godine na štetu OPG i Hrvatske koja je ušla sa samo nešto preko1 milijun ha u EU ! MUKA MI JE TUPAVIM HRVATIMA PISATI NA AGROKLUBU ! BEZ ukidanja BEZVEZNIH ZAKONA ZA privatnu ZEMLJU i PRODAJE državne zemlje OPG , NE MOŽEMO ništa bitno promijeniti !
Adam Greguričević
prije 3 godine
Neki nikako da shvate da državna zemlja nije njihova djedovina ni imovina i da treba biti dostupna svima po što je više moguće istim uvjetima, a ne favorizirana po granama poljoprivrede. Državna zemlja se ne može promatrati kroz isključivo financijske i dohodovne elemente.... ili vezati za ostvarivanje veće ili manje proizvodnje, već bi trebala osigurati opstanak ruralnih krajeva putem ostanka ljudi. Svakom, ama baš svakom OPG dosta je max 100ha, za neke kulture i manje, da normalno živi i radi od svog rada. Točka. Fertig. Sve ostalo je demagogija i prazna slama. Samo odrediti maksimum i riješena stvar.
slobodan rajić
prije 3 godine
Državna zemlja po postojećim uvjetima je neka vrsta poticaja i poluge koja treba da se koristi ne samo za ostvarenje veće proizvodnje nego i za razvoj sela i ruralnog prostora koji opustošen.Ne postoji ni jedan OPG, Obrt ili Firma u Hrvatskoj, ni bilo koja vrsta proizvodnje koja zaslužuje stotine ili hiljade hektara.Svakom je svoja proizvodnja važna zato što od toga živi i ne treba nikoga favorizirati državnom zemljom.
Stjepan Žunac
prije 3 godine
Kada ste na natječaju za mjeru 4.1.1. za šećernu repu povlašteno prošli svaki koji je podnijeo i dobili milione kuna onda je bilo ok i niste razmišljali o zemlji. Sada bi ucjenjivali da vam se opet povlađuje i dobijete prioritete. Stvarno za ne komentirati ...
Marta Radić
prije 3 godine
Ako ne dobijem zemljište napustit ću hrvatsku....ovako bih svi mogli komentirati. Jedno je jasno hrvatsku poljoprivredu treba reformirati...ako repa nema budućnost gdje država daje enormne poticaje i nestaje tada govorimo o nekonkuretnoj proizvodnji , takvih ima još poput duhana dio stočarstva i dr. Tako da moramo konačno pogledati si u oči i definirati kakva je budućnost proizvodnje na selu i koje su proizvodnje održive
Hurki
prije 3 godine
Pa posijte 27ha , pa ćete imati dobar plodored. Forsira se sjetva repe zbog ogromnih poticaja koji će ići i do 10 000kn/ha, pa zato treba pojačati površine pod kulturom.
Đuro Japaric
prije 3 godine
Zločinački TROJAC kojega čine ; Vlada , Sabor , i Predsjednici RH , od 1991 godine NAMEĆU , Zakon o poljoprivrednom zemljištu štetan za OPG ! Sadašnji prijedlog zakupa na 25 godina za trajne nasade , a 15 za ostale kulture NIJE u interesu za OPG , a ni ZEMLJU , jer u poboljšanje strukture ZEMLJE , navodnjavanje itd , NE MOŽE se ići sa ZAKUPOM na 15 godina ! Od DIKTATORA Plenkovića treba tražiti da POVUČE taj prijedlog izmjena ili IĆI na sakupljanje 10 % potpisa i natjerati njegovu HRVATSKU DIKATORSKU ZAJEDNICU ( HDZ ) da raspišu REFERENDUM o prijedlogu zakona !