Poljoprivreda danas zahtjeva primjenu savremenih tehnologija. Jedna od njih je upotreba inhibitora nitrifikacije koja omogućava ravnomjerniju dostupnost azota tokom cijele godine i smanjenje broja prihrana.
Nakon praznika poljoprivrednici se polako pripremaju za nastavak radova na svojim poljima. U narednom periodu najbitnije je završiti zimsko oranje i početi sa pripremama za prihranjivanje ozimih strnih žita sa fokusom na azot, a tu su i predsjetvene pripreme za sijanje jarih usjeva. Od svih aktivnih materija u mineralnim đubrivima koje se koriste, azot je najzastupljeniji i zato je neophodno upoznavanje ratara sa novim tehnologijama koje stižu i na naše parcele.
"Azot je makroelement koji posredno ili neposredno utiče na sve procese u biljkama. Njegova najvažnija uloga je u proizvodnji hlorofila i sintezi proteina tako da u velikoj mjeri utiče na postizanje visokih prinosa u biljnoj proizvodnji, kao i na kvalitet proizvoda", objašnjava savjetodavac za ratarastvo, Milenko Đurić i dodaje da je takođe i dio jedinjenja u usjevima, poput proteina, hlorofila, hormona, enzima, aminokiselina, a njegov nedostatak u tlu ispoljava se u usporenom porastu, blijedo zelenim do žutim listovima, izduženom korjenu sa slabim grananjem.
Zašto kalijumova i fosforna đubriva zaorati u jesen, a azotna primjeniti u proljeće?
"Ni višak azota nije poželjan jer dovodi do bujnog razvoja, list dobija tamno zelenu boju, korijen je kraći i deblji."
Prema njegovim riječima, u zemljištu se ovaj element nalazi u obliku organskih i mineralnih jedinjenja. Biljke ga usvajaju iz tla gdje se nalazi u amonijačnom i nitratnom obliku, ali je amonijačni pogodniji za usvajanje jer se direktno ugrađuje u organska jedinjenja dok nitratni prvo mora da se prevede u pristupačan oblik.
Kod korištenja ovog makroelementa od strane usjeva vrlo je bitno i njegovo ispiranje u dublje slojeve i to kako sa aspekta povećanja prinosa tako i za očuvanje okoliša. Da bi se ovo uskladilo upotreba mineralnih hranjiva (koja ga sadrže u svojoj formulaciji) mora biti dobro izbalansirana da bi se izbjeglo ispiranje, a i pristupačnost mora odgovarati potrebama biljaka u zavisnosti od faze razvoja.
"Inhibitori nitrifikacije utiču na usporavanje djelovanja bakterija iz roda Nitrosomonas i na taj način se kontroliše brzina procesa i usporava transformacija iz amonijačnog u nitratni oblik tako da on ostane duže dostupan biljkama i da se smanji ispiranje u zemljište", objasnio je Đurić.
Kako kaže Đurić, postoje dva načina primjene inhibitora. Prvi je upotreba mineralnih đubriva sa stabilizovanim azotom, gdje se u hranjiva dodaje dicijanamid koji je organski molekul sa enzimskom aktivnošću i usporava proces nitrifikacije.
Koliko je kiša dobra za usjeve i kako unijeti atmosferski azot u tlo?
Ovaj stručnjak navodi da on smanjuje brzinu razlaganja azota, sprječava da iz amonijačnog oblika brzo prelazi u nitratni, dostupnost se produžava na 50 do 80 dana od momenta primjene tako da se pravi ravnoteža između potreba biljaka i dostupnosti ovog elementa u tlu, smanjuju se gubici isparavanjem i ispiranjem.
"Na osnovu kontrole plodnosti može se izračunati potrebna količina azota, napravi proračun korištenja i na takav način se povećava efikasnost upotrebe mineralnih đubriva, kao i zbog smanjenja broja agrotehničkih operacija, povećava se produktivnost proizvodnje. Đubriva sa stabilizovanim azotom upotrebljavaju se u ratarstvu, povrtarstvu i voćarstvu."
Drugi način upotrebe inhibitora je inovativna tehnologija sa primjenom aktivne materije - nitrapirin, formulacija koja se koristi u količini od 2,5 litra po ha sa količinom vode od 100 do 200 litara, a za aplikaciju se upotrebljavaju standardne prskalice. Prednosti su što utiče na dostupnost azota od 60 pa do 80 - 90 dana, smanjuje njegove gubitke u zemljištu ispiranjem i isparavanjem, kontroliše usvajanje od strane usjeva i utiče na povećanje prinosa i do sedam odsto u odnosu na netretirane dijelove proizvodnih parcela.
"Ova materija koristi se zajedno sa organskim đubrivima - stajnjakom, osokom, organskim ostacima iz bioenergena, uz obaveznu inkorporaciju, sa mineralnim hranjivima u vrijeme predsjetvene obrade ili prihrane uz unošenje ili pred kišu, a takođe mogu se kombinovati i sa herbicidima koji se koriste u usjevu", kaže Đurić i dodaje da se primjena ovog produkta nove tehnologije može sprovesti u ratarskim biljkama kao što su kukuruz, strna žita, uljana repica, krompir, šećerna repa ali i u povrtarstvu i voćarstvu.
Tagovi
Autorica
