Sve veći izvoz hrvatskog kukuruza zasigurno je povezan s padom stočarske proizvodnje. S druge strane, soja je dosad bila relativno profitabilna, no povećanje proizvodnje smanjit će joj cijenu.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Hrvatska je od 2010. do 2014. godine povećavala i izvoz i uvoz kukuruza. Kad je o konkretnim brojkama riječ, stanje je sljedeće. Godine 2010. uvezli smo 22.645, a izvezli 179.484 tona kukuruza, da bi prošle godine uvezli gotovo dvostruko više, odnosno 43.330 tona, ali također i udvostručili izvoz na 348.172 tone.
Najviše, i to 333.699 tona izvezli smo tzv. običnog kukuruza i na tome zaradili oko 51 milijun eura, a najmanje uvezli, tek tisuću tona, kukuruza za sjetvu trostrukih hibrida što nas je stajalo 2.577 eura.
Na prvo čitanje zarada se čini dobrom, no ako je toliko povećanje izvoza kukuruza u posljednjih pet godina rezultat smanjenja stočarske proizvodnje, a znamo da je ona itekako u padu, ove brojke nažalost, dobivaju sasvim drugi smisao.
Poznato je da posljednjih godina na našim poljima proizvodimo sve veće i veće količine soje. Stoga ne čudi što, gledajući unazad nekoliko godina, njezin izvoz sve više raste, a uvoz se smanjuje. U odnosu na, primjerice, 2010. godinu kada smo izvezli 37.731 tonu soje u zrnu, a uvezli neznatno manje, 31.358 tona, u prošloj smo godini soje izvezli dvostruko više, čak 78.354 tone, a uvezli samo 1.631 tonu.
Sojom smo dakle prošle godine dobro trgovali i zaradili 28 milijuna eura. Izvozne brojke će se, pretpostavlja se, nastaviti povećavati, jer zbog zelenih plaćanja, ove godine soje u Hrvatskoj ima još više. No, kao što svaka medalje ima dvije strane, realno je očekivati da do izražaja dođe i ova vezana uz soju. Jer povećanje proizvodnje gotovo sigurno garantira i pad njezine isplativosti.
Foto: pixabay.com
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Domaći OPG-ovi i sustavi sve više mijenjaju KAN i UREU tekućim dušikom
Niste stigli odraditi zemljišni tretman protiv korova? Evo rješenja
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Slaven Puzjak krenuo s berbom kamilice: To je kultura s tradicijom i stabilnom cijenom
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Koji je razlog smanjenja površina pod uljanom repicom, izuzetno vrijednom ratarskom kulturom?
Mato Brlošić: Sjetva će potrajati i ličiti na one kakve su bile prije 20 ili 30 godina
OPG Makvić: Na pjeskovitom tlu se vidi koliko vrijedi dobar hibrid
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Niste stigli odraditi zemljišni tretman protiv korova? Evo rješenja
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Ispravak krivoga navoda. Zbog i dalje nastavka obilnih kiša, moj suncokret i kuruza će istrunuti ne na polju nego u zapakiranim vrečama. Nema kraja Više [+]
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Moj je suncokret još u vrečama zapakiran. Kod mene u Bilogorskome kraju optimalni dio za sadnju je od 20.4 kada smo več sigorni 90% da neče po novom Više [+]
đorđe patković
prije 9 godina
gđo Sandra , da li imate podatak koliko smo uvezli sojine sačme i koliko od uvezene sačme je GMO , jer to je najbitnije , od te sačme većinom nastaje protenski dio svih proizvoda stočarstva , mljekarstva itd
Ivan Tvrdojević
prije 9 godina
pa čemu sav taj uvoz-izvoz "pretakanje iz šupljeg u prazno"pametni i školovanj će reći sada smo dio evrope granice su otvorene promet robe i usluga je slobodanmeni se čini da je to trgovina zbog trgovine ili još bolje zbog izvozni subvencija
Sandra Špoljar
prije 9 godina
Poštovani Matej, ni slučajno me ne vrijeđate. Čak štoviše, zahvaljujem na ukazanom. Naravno da fali nula, riječ je o milijunima eura. Ostale negdje između pisanja i objave teksta. Tražimo ih. Lp.