Sve veći izvoz hrvatskog kukuruza zasigurno je povezan s padom stočarske proizvodnje. S druge strane, soja je dosad bila relativno profitabilna, no povećanje proizvodnje smanjit će joj cijenu.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Hrvatska je od 2010. do 2014. godine povećavala i izvoz i uvoz kukuruza. Kad je o konkretnim brojkama riječ, stanje je sljedeće. Godine 2010. uvezli smo 22.645, a izvezli 179.484 tona kukuruza, da bi prošle godine uvezli gotovo dvostruko više, odnosno 43.330 tona, ali također i udvostručili izvoz na 348.172 tone.
Najviše, i to 333.699 tona izvezli smo tzv. običnog kukuruza i na tome zaradili oko 51 milijun eura, a najmanje uvezli, tek tisuću tona, kukuruza za sjetvu trostrukih hibrida što nas je stajalo 2.577 eura.
Na prvo čitanje zarada se čini dobrom, no ako je toliko povećanje izvoza kukuruza u posljednjih pet godina rezultat smanjenja stočarske proizvodnje, a znamo da je ona itekako u padu, ove brojke nažalost, dobivaju sasvim drugi smisao.
Poznato je da posljednjih godina na našim poljima proizvodimo sve veće i veće količine soje. Stoga ne čudi što, gledajući unazad nekoliko godina, njezin izvoz sve više raste, a uvoz se smanjuje. U odnosu na, primjerice, 2010. godinu kada smo izvezli 37.731 tonu soje u zrnu, a uvezli neznatno manje, 31.358 tona, u prošloj smo godini soje izvezli dvostruko više, čak 78.354 tone, a uvezli samo 1.631 tonu.
Sojom smo dakle prošle godine dobro trgovali i zaradili 28 milijuna eura. Izvozne brojke će se, pretpostavlja se, nastaviti povećavati, jer zbog zelenih plaćanja, ove godine soje u Hrvatskoj ima još više. No, kao što svaka medalje ima dvije strane, realno je očekivati da do izražaja dođe i ova vezana uz soju. Jer povećanje proizvodnje gotovo sigurno garantira i pad njezine isplativosti.
Foto: pixabay.com
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica
Po noći, magli i bez greške: Erdelji drže 400 ha pod punom kontrolom
Motivacija i podrška obitelji jača od birokracije za koju s 25 godina nije 'mladi' poljoprivrednik
Sezona otkrila hibride kukuruza koji su po Hrvatskoj dali preko 15 t/ha
Bob oplemenjuje tlo, ali i novčanik? Evo tko je imao najveće površine prošle godine
Vlajčić u Osijeku potvrdio da je certificirano sjeme ključ budućnosti poljoprivrede
Bob oplemenjuje tlo, ali i novčanik? Evo tko je imao najveće površine prošle godine
Sezona otkrila hibride kukuruza koji su po Hrvatskoj dali preko 15 t/ha
Damir Marošević: Usred suše do izražaja su došla ulaganja u usjeve
Sezona otkrila hibride kukuruza koji su po Hrvatskoj dali preko 15 t/ha
Damir Marošević: Usred suše do izražaja su došla ulaganja u usjeve
Claas ne staje: Lexion dobiva senzor koji otkriva kvalitetu zrna već na njivi
Vlajčić u Osijeku potvrdio da je certificirano sjeme ključ budućnosti poljoprivrede
đorđe patković
prije 10 godina
gđo Sandra , da li imate podatak koliko smo uvezli sojine sačme i koliko od uvezene sačme je GMO , jer to je najbitnije , od te sačme većinom nastaje protenski dio svih proizvoda stočarstva , mljekarstva itd
Ivan Tvrdojević
prije 10 godina
pa čemu sav taj uvoz-izvoz "pretakanje iz šupljeg u prazno"pametni i školovanj će reći sada smo dio evrope granice su otvorene promet robe i usluga je slobodanmeni se čini da je to trgovina zbog trgovine ili još bolje zbog izvozni subvencija
Sandra Špoljar
prije 10 godina
Poštovani Matej, ni slučajno me ne vrijeđate. Čak štoviše, zahvaljujem na ukazanom. Naravno da fali nula, riječ je o milijunima eura. Ostale negdje između pisanja i objave teksta. Tražimo ih. Lp.