S izvještajne skupštine Hrvatske poljoprivredne komore čulo se kako trenutna cijena otkupa pšenice neće pokriti troškove osnovne proizvodnje. No Hrvatska nema preradu, niti želi povećati robne zalihe.
Žetva se bliži, a prema sadašnjim procjenama ratari bi mogli proizvesti oko milijun tona pšenice, čulo se danas na izvještajnoj skupštini Hrvatske poljoprivredne komore.
Potrebe Hrvatske su manje od trećine tog broja, što znači da će se sirovina prodavati u, kako kažu, bescjenje, jer skladištenje nije opcija.
"Oko 98 posto poljoprivrednih gospodarstava nema skladišnih kapaciteta, a nemamo ni prerađivačke kapacitete, dakle prisiljeni smo izvoziti je kao sirovinu. Njezina se cijena kreće oko 155 eura po toni, čime ratar ne pokriva ni svoje troškove”, ističe Mato Brlošić, član Upravnog odbora za ratarstvo pri Komori, dodajući kako u cijelom lancu prolaze dobro svi osim proizvođača kojih je svake godine sve manje.
Cijena bi trebala biti barem 200 eura po toni, a država bi, smatra, trebala povećati svoje robne zalihe. Time bi se osigurala za neke krizne situacije, jer na zalihama je trenutno količina za samo nekoliko mjeseci. Nestajalo je ulja, što ako je pšenica sljedeća?
“Uvijek netko može reći pšenica iz Ukrajine je 150 eura po toni, u redu, ali nam onda dajte gnojivo po cijeni kao u Ukrajini ili zaštitna sredstva. Druge zemlje članice EU iz svoje državne blagajne izdvajaju i 60 posto za poljoprivredu, a mi samo dvadeset. Ili nam otkupite količine ili subvencionirajte skladištenja do Nove godine kad će cijene biti povoljnije”, zavapio je Petar Pranjić, predsjednik Odbora za poljoprivredu HPK prema državnom tajniku Ministarstva poljoprivrede Zdravku Tušeku.
A on je pak odgovorio kako država ne može kupovati po cijeni koja je niža od tržišne, jer je onda na gubitku. Od kapitalnih ulaganja nisu, kaže Tušek, odustali, ali pokušavaju pronaći najbolji način osiguravanja sredstava za ulaganja u izgradnju ili kupnju opreme.
U sljedećim će tjednima imati razgovore s poljoprivrednicima na temu otkupa žitarica, najavio je.
Prije bi, naveo je Brlošić, za stol sjedala Vlada s jedne strane, otkupljivači s druge, a s treće proizvođači i uspjeli bi ipak nešto dogovoriti, ali s godinama je odaziv bio sve manji, sve tri strane.
"S obzirom da se radi o strateškom proizvodu ne bi se smjela Vlada zajedno s Ministarstvom poljoprivrede ponašati kao da je to čisto tržišna roba, kao automobil kojeg idemo proizvoditi pa ako ga ne prodamo sad prodat ćemo ga za godinu dvije, tri, ovdje se radi o hrani”, rekao je.
Od kile pšenice za 0,20 do kile brašna za 0,80 eura zanimljiv je put - tko tu najviše jami?
Povukao je i paralelu kako u vremenu gdje cijene svih proizvoda rastu, cijena pšenice ne samo da nije rasla, nego se, u odnosu na dvadeset godina prije, zapravo spustila. Naime, prije dvadeset godina je bila oko 16 centi po kilogramu.
Predsjednik HPK Mladen Jakopović rekao je kako je nedopustivo da su kruh i tjestenina na prvom mjestu po uvozu u zemlji koja proizvodi žito te da su potrebna ulaganja u prerađivačke kapacitete.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Ratari zatražili hitan sastanak s premijerom, traže i program potpore za zatvaranje OPG-a
Na OPG-u Zorić u istom danu obavljena i žetva i sjetva, evo kako
Melita Abičić vozi autobus, no draže joj je sjesti u traktor i ići u polje
Ove tri tvrtke imaju više površina pod ječmom nego stotine OPG-ova zajedno
Ratari zatražili hitan sastanak s premijerom, traže i program potpore za zatvaranje OPG-a
Od zlatnog ulja do crnih brojki: U samo 4 godine nestalo 1.915 proizvođača uljane repice
Žetva: Rekordni prinosi pšenice mogli bi značiti i rekordnu, ali negativnu sezonu za kukuruz
U Hrvatskoj je šest proizvođača kojima površine pod pšenicom prelaze 1.000 ha
Od zlatnog ulja do crnih brojki: U samo 4 godine nestalo 1.915 proizvođača uljane repice
Michael Horsch: Osjeća se energija napretka - hrvatska poljoprivreda ima budućnost
Jerković: Dan polja Horsch-Claas kao ogledalo moderne poljoprivrede
Europski izvoz žitarica u padu: Izvezeno 11 milijuna tona pšenice manje nego lani
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Tema su ljetne žetvene igre 2025 , sa istim likovima Pranjićem i Brlošićem ! Čudi me da Grivičić šuti ? Mora da je eko proizvodnja i vlastito sjeme dohodovnije od > ratara > Brlošića i Pranjkovića ! Bio sam neki dan u Osijeku , vidim žita u nizinskoj Slavoniji , a u brdskoj nema ; ljudi , žita i ne čujem PREPELICE kojih je bilo dosta dok se sijalo žito , a i grlice su rijetkost ! Nije današnja Hrvatska bila zemlja Hrvata , prolazni smo ovdje ! Valjda će na ove prostore doseliti PAMETNIJI !
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Farma Lužak nemožeš se prosipat po forumu i pametovat i pričat šta ko treba,i ko če propast a ko neče,a radiš državno zemljište po cca 50-130e/ha a moj kolega ima 200 muznih krava i plačac750e/ha privatnim zemljoposjednicima i na ugovor od 5 god,i primoran je da prehrani krave i ucjenjuju ga do besvjesti! Stavi se u njegovu kožu pa da te pitam i njegova djeca nevoze qveaud več rintaju od jutra do mraka! I maju posla za da dvije godine da nemogu poradit! I nepametuje i nepodcjenjuje več svako jutro u pola pet prođe na farmu i u pol 11 dođe doma! Kakav goli otok !
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Neskrivam se ja iza ničeg samo sam ljepo pito! Jel možeš odgovorit! Ili samo reci kolko hektara radis vlastite zemlje a kolko državnog a kolko od privatnih zemljoposjednika!
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Trinkivinki posto se sakrivas iz anonimnog profila nebi se trebalo uopće obazirati na tvoje komentare ali da nebi ispalo da nešto skidam pozivam te da posjetitis naše poljoprivredno gospodarstvo u Fuzinama i da se na licu mjesta uvjeris sta radimo i uz put cemo ti pokazati sve ugovore o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta i cijene koje plaćamo.
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Pa u principu vidi se da u HPK sjede tulipani koji neznaju da nemamo svoju mlinsku preradu i da godinama cijenu otkupljivači formiraju par dana prije žetve. 2. Pšenica je kod nas kultura koju treba zaboraviti za prodaju, zasijati za svoje potrebe a ne za prodaju. 3. Mnogi naši veliki farmeri u govedarstvu su malo pametniji, ne siju več kupuju od svih onih koji zasijali od zrna do slame. Ako zasiješ samo za sebe tata ni Farme goveda nemaju od koga kupiti zrno+slama. Možda im pomogne HPK+ministar bez sjene+apprrr iz podruma iz plave omotnice za žito. Ako pogledaš plava omotnica je slična plavoj koverti pa se unaprijed zna koliko je sati.
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Farma Lužak pitanje;koliko radite državnog poljoprivrednog zemljišta i po kojoj cijeni!
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Slobodane gdje to ima u Europi ili svjetu da postoje poljoprivredna gospodarstva od 30 do 50 hektara i da od toga ljudi žive, znaš li neku državu? Ja znam sigurno da u Francuskoj i Italiji svi koji rade do 50 hektara rade u nekoj firmi i muž i žena a tih 50 hektara rade uz svoj posao. Oni koji rade od 50 hektara na više a bave se stočarstvom oni su eventualno zaposleni na gospodarstvu i to jedan dali muž ili žena.
slobodan rajić
prije 1 mjesec
Ivan Miklečić, nisam baš najbolje objasnio šta sam mislio, tebi je država i smišljena poljoprivredna politika trebala omogućiti da dođeš do tih 30 ili 50 ha. Mali i srednji OPG treba da očuvaju sela i ruralni prostor , ali uz ovakve lobije i interese kombinata nema nam pomoći, veliki su novci u igri, u ministarstvu već 15 godina sve ista ekipa, osim ministra...
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Kod nas je sistem "snađi se druže" i tko to nije do sada shvatio nema mu pomoči.
Ivica Miklecic
prije 1 mjesec
ako ja imam 13h i imam svoju zemlju i stocarstvo i cijela obitelj zivimo od samo toga nemam ludo skupe aute .traktore .kvadove itd... radim bez iakvih fondova i ide nekak ali mala pomoc bi dobro dosla.sad ja koji nemam 50-100h traba mi tosve uzeti vasemu
Marta Radić
prije 1 mjesec
Razlika u Austriji i RH , Vam je u tome što su poljoprivrednici bolje organizirani. Drugo , što tu neko navodi da su iskusniji u tržišnoj ekonomiji. Treće mentakitet je drugačiji , te pristup proizvodnji. No , da oni nemaju problema ...imaju i nisu oni vez grijeha...
slobodan rajić
prije 1 mjesec
Naša poljoprivreda je naopako postavljena, okosnicu poljoprivrede su trebala činiti manja i srednja gospodarstva (100-200 ha) u razumnom broju, ali zaslugom politike gurali su se i nadalje guraju "opet" veliki kombinati koji gledaju samo sebe. Ne znam koje je prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva u Austriji , ali mislim da nema mega firmi kao kod nas. Samo se tako može očuvati ruralni prostor i poljoprivredna Slavonija, ovo sad je utopija, Podravka, Žito, Osatina , pa koga će oni razvijati.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Ne slažem se sa tim da su u zemljama zapadne Europe niži ulazni troškovi proizvodnje,gotovo sigurno nisu. U Austriji je samo članarina za sumarsko poljoprivrednu komoru oko 200 eura po hektaru. Njihova je prednost u tome sto su se od 1945 godine razvijali u tržišnoj utakmici, svake godine su najlošiji odpadali. Gospodarstava su se okrupnjavala ,tehnički i tehnološki modernizirala sto je dovelo do toga da su produktivniji i efikasniji od Hrvatskog poljoprivrednika i u tomu je sva tajna. Na žalost politici u Hrvatskoj nije bilo nikad u interesu proizvodnja već je svaka politika koristila potpore u poljoprivredi kao socijalno-,demografsku mjeru.
Ivica Miklecic
prije 1 mjesec
u krizevcima se unistio mlin i silosi 90tih moderan i za danasnje vrijeme jer su rekli politicari bez osnovne skole danetreba a sad ovi biseri bi gradili nove
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Ma nek propadne sve samo da ne gledam više ovog Brlošića i Pranjića.
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Mnoge zemlje proizvode ogromne količkne pšenice za izvoz,pa kako to nije kod njih problem?Pitanje je zašto su kod nas ulazni troškovi veći nego u Njemačkoj?Nekome je izgleda u cilju da Hrvatski seljak propadne.Krajnji cilj je da nas unište i jeftino pokupuju naše oranice.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Mali poljoprivrednik sto ti ne otkupis pšenicu i prepordas i tako zaradis? U čemu je problem? Zašto bi samo otkupljivaci zaraditi kad možeš i ti
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Mađarska prizvodi deset puta više pšenice od svojih potreba,a redovno imaju veće otkupne cijene.Kako to?
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Hrvatska proizvodi tri puta više pšenice od potreba a 60% manje mljeka i mesa. Mislim da je i djetetu jasno sto treba poticati.
Ivica Miklecic
prije 1 mjesec
za vojne parade i vojsku imamo da barem tu vojsku hranimo hrvatskom hranom
Marta Radić
prije 1 mjesec
Ovaj apsurd sa pšenicom traje desetljeće...Naime proizvodimo nešto što je uvjek u hiperprodukciji , te nemamo riješenja kako to izbjeći. Očito pšenica je kultura koju naši ratari rado siju...zašto ako znamo da su cijene godinama relativno niske i da pšenice na domaćem i globalnom tržištu ima viška. Što znači da već kad siju znaju da je zarada mršava. E sada uvjek isti likovi i uvjek ista priča pred žetvu..država bi trebsla ovo , ono ,ovako ,onsko...Shvatimo jednom da ljudi moraju mjenjati navike , te sijati što smatraju da je za njih ekonomski naisplativije , a ne uvjek ista prića. Kako stvari stoje cijena pšenice u žetvi biti će manja od 150 eura tona .
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Druže Tito Ti se vrati jer si znao kako kako se kupi i skladišti žito , a ovi likovi iz Vladine poljoprivredne komore neka hrane divljač i ribe , pa ćemo imati mesa !