S izvještajne skupštine Hrvatske poljoprivredne komore čulo se kako trenutna cijena otkupa pšenice neće pokriti troškove osnovne proizvodnje. No Hrvatska nema preradu, niti želi povećati robne zalihe.
Žetva se bliži, a prema sadašnjim procjenama ratari bi mogli proizvesti oko milijun tona pšenice, čulo se danas na izvještajnoj skupštini Hrvatske poljoprivredne komore.
Potrebe Hrvatske su manje od trećine tog broja, što znači da će se sirovina prodavati u, kako kažu, bescjenje, jer skladištenje nije opcija.
"Oko 98 posto poljoprivrednih gospodarstava nema skladišnih kapaciteta, a nemamo ni prerađivačke kapacitete, dakle prisiljeni smo izvoziti je kao sirovinu. Njezina se cijena kreće oko 155 eura po toni, čime ratar ne pokriva ni svoje troškove”, ističe Mato Brlošić, član Upravnog odbora za ratarstvo pri Komori, dodajući kako u cijelom lancu prolaze dobro svi osim proizvođača kojih je svake godine sve manje.
Cijena bi trebala biti barem 200 eura po toni, a država bi, smatra, trebala povećati svoje robne zalihe. Time bi se osigurala za neke krizne situacije, jer na zalihama je trenutno količina za samo nekoliko mjeseci. Nestajalo je ulja, što ako je pšenica sljedeća?
“Uvijek netko može reći pšenica iz Ukrajine je 150 eura po toni, u redu, ali nam onda dajte gnojivo po cijeni kao u Ukrajini ili zaštitna sredstva. Druge zemlje članice EU iz svoje državne blagajne izdvajaju i 60 posto za poljoprivredu, a mi samo dvadeset. Ili nam otkupite količine ili subvencionirajte skladištenja do Nove godine kad će cijene biti povoljnije”, zavapio je Petar Pranjić, predsjednik Odbora za poljoprivredu HPK prema državnom tajniku Ministarstva poljoprivrede Zdravku Tušeku.
A on je pak odgovorio kako država ne može kupovati po cijeni koja je niža od tržišne, jer je onda na gubitku. Od kapitalnih ulaganja nisu, kaže Tušek, odustali, ali pokušavaju pronaći najbolji način osiguravanja sredstava za ulaganja u izgradnju ili kupnju opreme.
U sljedećim će tjednima imati razgovore s poljoprivrednicima na temu otkupa žitarica, najavio je.
Prije bi, naveo je Brlošić, za stol sjedala Vlada s jedne strane, otkupljivači s druge, a s treće proizvođači i uspjeli bi ipak nešto dogovoriti, ali s godinama je odaziv bio sve manji, sve tri strane.
"S obzirom da se radi o strateškom proizvodu ne bi se smjela Vlada zajedno s Ministarstvom poljoprivrede ponašati kao da je to čisto tržišna roba, kao automobil kojeg idemo proizvoditi pa ako ga ne prodamo sad prodat ćemo ga za godinu dvije, tri, ovdje se radi o hrani”, rekao je.
Od kile pšenice za 0,20 do kile brašna za 0,80 eura zanimljiv je put - tko tu najviše jami?
Povukao je i paralelu kako u vremenu gdje cijene svih proizvoda rastu, cijena pšenice ne samo da nije rasla, nego se, u odnosu na dvadeset godina prije, zapravo spustila. Naime, prije dvadeset godina je bila oko 16 centi po kilogramu.
Predsjednik HPK Mladen Jakopović rekao je kako je nedopustivo da su kruh i tjestenina na prvom mjestu po uvozu u zemlji koja proizvodi žito te da su potrebna ulaganja u prerađivačke kapacitete.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Ratari, objavljeno je kako možete do potpore za provedbu proljetne sjetve
Matija Jagatić: Poljoprivredu ne radim iz ljubavi, nego iz računice
S OPG-a Kristijana Šajnovića ove godine stiže 2.000 tona međimurskog krumpira
Medić: Kako sam efikasno povećao postotak humusa i do pet posto?
Rana predikcija prinosa, kako izgleda digitalna budućnost oplemenjivanja pšenice?
Zvonimir Kovačec: Pivarski ječam je potisnuo proizvodnju pšenice s mog OPG-a
Agrifest 2025 dao odgovor: Kako maksimizirati prinose uz minimiziranje troškova?
S OPG-a Kristijana Šajnovića ove godine stiže 2.000 tona međimurskog krumpira
Ivica Miklecic
prije 1 sat
ako ja imam 13h i imam svoju zemlju i stocarstvo i cijela obitelj zivimo od samo toga nemam ludo skupe aute .traktore .kvadove itd... radim bez iakvih fondova i ide nekak ali mala pomoc bi dobro dosla.sad ja koji nemam 50-100h traba mi tosve uzeti vasemu
Marta Radić
prije 2 sata
Razlika u Austriji i RH , Vam je u tome što su poljoprivrednici bolje organizirani. Drugo , što tu neko navodi da su iskusniji u tržišnoj ekonomiji. Treće mentakitet je drugačiji , te pristup proizvodnji. No , da oni nemaju problema ...imaju i nisu oni vez grijeha...
slobodan rajić
prije 2 sata
Naša poljoprivreda je naopako postavljena, okosnicu poljoprivrede su trebala činiti manja i srednja gospodarstva (100-200 ha) u razumnom broju, ali zaslugom politike gurali su se i nadalje guraju "opet" veliki kombinati koji gledaju samo sebe. Ne znam koje je prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva u Austriji , ali mislim da nema mega firmi kao kod nas. Samo se tako može očuvati ruralni prostor i poljoprivredna Slavonija, ovo sad je utopija, Podravka, Žito, Osatina , pa koga će oni razvijati.
Farma Lužak
prije 3 sata
Ne slažem se sa tim da su u zemljama zapadne Europe niži ulazni troškovi proizvodnje,gotovo sigurno nisu. U Austriji je samo članarina za sumarsko poljoprivrednu komoru oko 200 eura po hektaru. Njihova je prednost u tome sto su se od 1945 godine razvijali u tržišnoj utakmici, svake godine su najlošiji odpadali. Gospodarstava su se okrupnjavala ,tehnički i tehnološki modernizirala sto je dovelo do toga da su produktivniji i efikasniji od Hrvatskog poljoprivrednika i u tomu je sva tajna. Na žalost politici u Hrvatskoj nije bilo nikad u interesu proizvodnja već je svaka politika koristila potpore u poljoprivredi kao socijalno-,demografsku mjeru.
Ivica Miklecic
prije 4 sata
u krizevcima se unistio mlin i silosi 90tih moderan i za danasnje vrijeme jer su rekli politicari bez osnovne skole danetreba a sad ovi biseri bi gradili nove
Ivan Kulak
prije 5 sati
Ma nek propadne sve samo da ne gledam više ovog Brlošića i Pranjića.
mali poljoprivrednik
prije 5 sati
Mnoge zemlje proizvode ogromne količkne pšenice za izvoz,pa kako to nije kod njih problem?Pitanje je zašto su kod nas ulazni troškovi veći nego u Njemačkoj?Nekome je izgleda u cilju da Hrvatski seljak propadne.Krajnji cilj je da nas unište i jeftino pokupuju naše oranice.
Farma Lužak
prije 5 sati
Mali poljoprivrednik sto ti ne otkupis pšenicu i prepordas i tako zaradis? U čemu je problem? Zašto bi samo otkupljivaci zaraditi kad možeš i ti
mali poljoprivrednik
prije 6 sati
Mađarska prizvodi deset puta više pšenice od svojih potreba,a redovno imaju veće otkupne cijene.Kako to?
Farma Lužak
prije 10 sati
Hrvatska proizvodi tri puta više pšenice od potreba a 60% manje mljeka i mesa. Mislim da je i djetetu jasno sto treba poticati.
Ivica Miklecic
prije 12 sati
za vojne parade i vojsku imamo da barem tu vojsku hranimo hrvatskom hranom
Marta Radić
prije 13 sati
Ovaj apsurd sa pšenicom traje desetljeće...Naime proizvodimo nešto što je uvjek u hiperprodukciji , te nemamo riješenja kako to izbjeći. Očito pšenica je kultura koju naši ratari rado siju...zašto ako znamo da su cijene godinama relativno niske i da pšenice na domaćem i globalnom tržištu ima viška. Što znači da već kad siju znaju da je zarada mršava. E sada uvjek isti likovi i uvjek ista priča pred žetvu..država bi trebsla ovo , ono ,ovako ,onsko...Shvatimo jednom da ljudi moraju mjenjati navike , te sijati što smatraju da je za njih ekonomski naisplativije , a ne uvjek ista prića. Kako stvari stoje cijena pšenice u žetvi biti će manja od 150 eura tona .
Đuro Japaric
prije 19 sati
Druže Tito Ti se vrati jer si znao kako kako se kupi i skladišti žito , a ovi likovi iz Vladine poljoprivredne komore neka hrane divljač i ribe , pa ćemo imati mesa !