Gusjenice ili točkovi na traktorima i/ili kombajnima??

Modernizacijom domaće poljoprivrede razvija se potražnja za specifičnijim detaljima kod nabavke mehanizacije. U posljednje vrijeme gusjenice se sve češće mogu vidjeti na domaćim oranicama. Kod nabavke se mnogobrojni faktori uzimaju u obzir. Od cijene, brzine rada, jednostavnosti popravaka do štetnog uticaja agregata na tlo. Naravno, oba rješenja imaju prednosti, ali i nedostatke.

Na raznim farmama širom Europe imao sam priliku raditi s raznim menadžerima, savjetnicima i operatorima mašina. Uglavnom, radilo se o velikim dobro utemeljenim poljoprivrednim ekonomijama od 150 hektara pa do 11,6 hiljada hektara. Na tim gazdisntvima mogu se naći razni upravljački modeli, ali i raznovrsna mehanizacija. Neka gazdinstva posjeduju samo mašine na gusjenicama, neka samo na točkovima dok većina gazdinstava ima kombinovanu mehanizaciju. U ovom članku predstavljamo tri priče. Iz Ukrajine, Nizozemske i Češke.  

Ukrajinski poljoprivrednik Aleksey Vasilchenko

Gazdinstvo Alekseya Vasilchenka posjeduje 11,6 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta u Čerkasi Oblasti, centralna Ukrajina. Broj hektara se iz godine u godinu kontinuirano povećava. Uveliko se radi o zemljištu u najmu. Na proizvodnim površinama uzgaja pšenicu, ječam, suncokret, kukuruz za zrno te krmno bilje poput lucerke i silažnog kukuruza. Na gazdinstvu se nalazi i nešto više od 1.000 mliječnih krava, te nekoliko hiljada svinja.

Vizija Alekseya je dovela gazdinstvo do efikasnosti poslovanju kakvu je teško pronaći i u europskim zemljama. Svi proizvodni procesi su popraćeni posljednjim tehnološkim rješenjima. U poslovanju koriste razne digitalne upravljačke programe, dronove, autonomne mašine, te potpuno kompjuterizovane skladišne kapacitete i štalske objekte.

Zanimljivo je spomenuti da ovo imanje ima za misiju zadržati ljude u selima gdje se proizvodnja odvija. Kroz protekli period to im je i uspjelo. Unazad dvije godine bilježe i povećanje nataliteta u selima. Kako su to uspjeli? Izgradili su okruženje rada gdje se svakom stanovniku sela pruža prilika da se razvija u smjeru vlastitih želja, ali te želje moraju biti u okvirima misije gazdinstva - zadržavanje ljudi. Tako se u tim selima mogu pronaći razni profili radnika od operatora na mašinama do programera, a svi rade za boljitak lokalne zajednice. Radna mjesta se kreiraju i porodice ostaju.

U voznom parku se nalazi impresivna poljoprivredna mehanizacija. Najzastupljeniji brend traktora je Challenger, zatim John Deere, Case te Belarus. Posjeduju 4 Challenger traktora raspona snage od 420 KS (309 kW) do 534 KS (397 kW). Ovi traktori su izvedeni na dvije gusjenice. Aleksey ističe prednosti gusjenica kod traktora velike vučne sile. "Naša dva najveća traktora, Challenger MT865, teže zajedno 50 tona. Dakle svaki ima oko 25 tona. Vlastitim mjerenjima ustanovili smo da oba traktora manje sabiju tlo od malog Belarus-a koji teži nešto manje od 4 tone. Prednost su gusjenice“, ističe Aleksey.   

Većina proizvodnih površina se nalazi u nizinskom području. Podzemne vode na nekim dijelovima su na metar dubine. Struktura tla je glinasto - ilovasta s velikim postotkom organske materije. U poređenju s kontinentalnom klimom, Čarkasi Oblast ima nešto kraću vegetacijsku sezonu, stoga je važno biti u mogućnosti obavljati radove što ranije kako bi poljoprivredni usjevi ostvarili svoj potencijal rodnosti. Unazad nekoliko godina problem je bio pravovremen ulazak u proizvodne površine. "Sa mašinama na točkovima to nije bilo moguće. Dok s gusjenicama bez ikakvih opterećenja možemo krenuti u obavljanje agrotehničkih operacija, ponekad do nedjelju dana, prije naših konkurenata. To na velikom gazdinstvu igra važnu ulogu u povećanju profitabilnosti“, govori Aleksey.        

Kao prednosti gusjenica on napominje: manje sabijanje tla, pravovremeni ulazak u polje, bolja raspodjela snage, manja potrošnja goriva kod vuče teških agregata, nema potrebe za provjerom tlaka, te bolja stabilnost mašine kod intenzivne obrade tla. Nedostaci gusjenica prema Alekseyu su visoka cijena, visoki troškovi održavanja, sporost u putničkom transportu i vibracije tokom bržeg rada stroja u polju.

"U proizvodnim uslovima u kakvim mi radimo gusjenice na mašinama nam se isplate“, tvrdi Aleksey. Osim na traktorima, ima ih i na žitnim kombajnima. S takvim performansima na kombajnima u mogućnosti su žetvu obavljati i u vlažnijim uslovima, kad mašine na točkovima to nisu u mogućnosti. 

Kompanija Taco Agro iz Nizozemske

Porodična firma koja obrađuje 5.000 hektara poljoprivrednih površina u četiri države. Poljoprivredne aktivnosti obavljaju u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj i Nizozemskoj. Kompanija se specijalizirala za proizvodnju povrća na velikim površinama. Proizvode grašak, grah, mahune, poriluk, krompir, mrkvu i špinat. Osim povrtlarskih vrsta, radi plodoreda, siju pšenicu. Osim primarne proizvodnje u okviru poslovanja vrše i usluge obrade tla i kombajniranja povrća i nekih ratarskih usjeva. 

Za obavljanje aktivnosti u polju koriste razne specijalizovane performanse mašina. Za svaku povrtlarsku vrstu posjeduju specifičnu mehanizaciju. Na gazdinstvu se nalaze marke traktora Fendt, Case, Steyr i John Deere. Za obavljanje žetve posjeduju razne specijalizovane kombajne firme Ploeger i kompanije Grimme. U okvirima mogućnosti na ekonomiji gazdinstva svake godine dolazi po nekoliko novih mašina. Tako je prije dvije godine stigao prvi kombajn za krompir na gusjenicama. Kako je kod povrća vrlo važno očuvati rahlost tla, nabavka mehanizacije na gusjenicama se pokazala kao dobra poslovna odluka.

"U Nizozemskoj smo suočeni s rascjepkanošću proizvodnih površina. Za jedan hektar poljoprivrednog tla ponekad moramo izdvojiti i do 100 hiljada eura. Prosječno polje koje obrađujemo je veličine 2,8 hektara. Ponekad potrošimo više vremena na vožnju do polja, nego na rad u polju. To je najveći izazov s kojim smo suočeni“, kaže Frank Tacken, jedan od vlasnika firme koji je zadužen za mehanizaciju.   

To jedan od razloga zašto se kompanija odlučila za potražnju poljoprivrednih površina u drugim zemljama. Kako je s istim problemom suočena i zapadna Njemačka, prije tri godine su počeli s unajmljivanjem i kupovinom poljoprivrednog tla u sjevernoj Francuskoj. Danas organizuju proizvodnju povrća na oko 800 hektara u Francuskoj. Svi poslovni potezi donose nove izazove u proizvodnji. Svakom području je potrebno pristupiti drugačije, stoga u Francuskoj, gdje su glinasto ilovasta tla, koristi se mehanizacija na gusjenicama. A u isto vrijeme u Nizozemskoj, gdje prevladavaju pjeskovita tla, koriste traktore i kombajne na točkovima. Uz navedeno, razlog tome je i veća rascjepkanost površina u Nizozemskoj. U Belgiji, iako su dominantno glinasta tla, ne koriste mašine na gusjenicama jer se radi o brežuljkastim područjima. 

"Gusjenice su se najbolje pokazale kad se radi o vlažnim i "ljepljivim“ tlima i veoma ravnim terenima. Investicija u gusjenice nam se isplatila jer možemo ići prije odnosno kasnije u polje u odnosu sa mašinama na točkovima. To nam se isplatilo u Francuskoj. U Nizozemskoj i Belgiji u područjima gdje obrađujemo zemljište ta investicija nam se ne bi isplatila“, tvrdi Frank.   

Mehanizacija na točkovima imaju mnogobrojne prednosti. Ako se s njima ne postupa pravilno sa sigurnošću ćemo si napraviti štete na zemljištu. "Tlak zraka u gumama je ključan kod obavljanja agrotehničkih operacija. Naši traktori, prskalice, prikolice i kombajni su opremljeni s automatskom regulacijom tlaka u gumama. Kompjuter prema uslovima u polju automatski određuje koliki je tlak potreban kako bi se umanjila šteta nanesena prohodom mašina kroz polje“, govori Frank.

Prema Franku prednosti gusjenica su ušteda na vremenu, manje sabijanje tla i bolje prianjanje s površinom. Nedostaci su visoki troškovi kod nabavke i održavanja, brzo trošenje gumenih dijelova, smanjenja mogućnost rada na nagibnim terenima, preraspodjela snage te neprikladnost za transport. 

Gazdinstvo AgroVation - Češka Republika

Vlasnik Michael Horsch, zajedno sa sinom Lucasom Horschom, upravlja poljoprivrednim imanjem u središnjoj Bohemiji, na 3.000 hektara površina. Uglavnom radi se o ratarskim usjevima. Najzastupljenije su strne žitarice, kukuruz i uljana repica, nešto manje uzgajaju šećerne repe. Porodica Horsch je preuzela imanje 2012. godine kada je na gazdinstvu radilo oko 80 radnika. Nakon 8 godina na istim površinama radi svega 7 radnika. Tokom tog vremena mehanizaciju su u potpunosti modernizovali i uveli sistem kontrolisanih stalnih tragova.

Na ovom progresivnom gazdinstvu koristi se uveliko mehanizacija na gusjenicama odnosno mašine u kombinaciji točkova i gusjenica. Osim traktora i kombajna posjeduju pretovarne prikolice, raspodjeljivače mineralnih đubriva te cisterne na gusjenicama. Prema riječima Lucasa korištenjem gusjenica u agrotehničkim operacijama smanjili su troškove rada, osrednje, za 200 eura u odnosu na ostvareni prihod po hektaru. Prosječna veličine površine iznosi 20 hektara, najveća površina je veličine 150 hektara, a najmanja je 1.8 hektara.

Najveća prednost uporabe gusjenica koju ističe Lukas je unaprijeđena logistika po poljima. U ovim izazovnim vremenima dobro osmišljena logistika je presudna za održivi razvoj poljoprivrednih gazdinstva. "Kad smo preuzeli imanje neke radnje su se obavljale po par sati. Na primjer, kod prskanja trošilo se oko 2 sata na punjenje prskalice (transport i punjenje). Mi smo to sveli na 5 minuta. Kamion s cisternom dolazi do polja, gdje se prskalica napuni za svega pet minuta i nakon toga je ponovno u radu“, navodi Lukas.  

"Gusjenice u našim uslovima imaju svoje prednosti. Negdje drugdje ne bi pružale iste benefite. Kod nabavke mašina na gusjenicama treba uzeti u obzir uslove proizvodnje, mikroklimu, kapitalne mogućnosti i nadasve viziju razvoja gazdinstva“, zaključuje Lukas.