Facelijom protiv ambrozije: Korist i za poljoprivrednike i za alergičare

Cvjetanje ambrozije je na svom vrhuncu, a sve je više onih koji su alergični na pelud ove korovne, vrlo invazivne biljke američkog porijekla. Osim što uzrokuje zdravstvene probleme, negativno utječe i na druge biljne kulture, oduzima im vodu i hranjiva te guši u njihovu rastu što najbolje znaju poljoprivredni proizvođači. 

Suzbijati se može herbicidima, košnjom i čupanjem, ali i facelijom koja poput ambrozije također dolazi iz Sjeverne Amerike. Upravo su ondje vršena mnoga ispitivanja kako ovu višestruko korisnu biljku koristiti u suzbijanju ovoga korova dok se na našem području ovom temom bave dvije sestre znanstvenice, doktorice biotehničkih znanosti - dr.sc. Miroslava Jaramaz, iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba i dr.sc. Dragana Jaramaz, iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. 

Njih dvije su još kao studentice tadašnjeg Poljoprivrednog, a danas Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, istraživale faceliju, prvenstveno kao medonosnu biljku. 

"Primjetile smo da nakon žetve facelije zemljište ostaje čisto od korova, ujedno i ambrozije", u priču nas uvodi Miroslava Jaramaz dodavši kako su nakon te spoznaje krenule s istraživanjem ove pojave. Čitav je njihov put obrazovanja, od studiranja, preko specijalizacije i doktorata, fokusiran na ovu alergenu biljku koja u našem podneblju pravi velike probleme. 

Facelija umjesto herbicida 

Njezin projekt "Poticanje uzgoja facelije radi suzbijanja ambrozije na području grada Zagreba" prvenstveno je fokusiran na urbane sredine i zapuštene površine, ali je itekako primjenjiv u ruralnom prostoru, odnosno poljoprivrednim površinama. 

"Na velikim se poljoprivrednim površinama korovi, pa tako i ambrozija, najčešće tretiraju kemijskim sredstvima koja su skupa, dugotrajno zagađuju tlo i okoliš, a puno puta nisu ni učinkovita. Osim toga, ne mogu se koristiti u ekološkoj proizvodnji", komentira ova znanstvenica dodajući kako se sve više promovira proizvodnja hrane bez upotrebe pesticida te da se ukidaju pojedine aktivne tvari ovih kemijskih sredstava. S druge strane podsjeća da se košnja može obaviti samo na pristupačnim dijelovima, a čupanje samo ručno i to na malim površinama i to prije cvjetanja. 

Višestruko korisna biljka

A tu nastupa facelija kao izrazito korisna biljka. "Ona je prije svega medonosna, spada među najmedonosnije vrste jer cvjeta dugo i obilno. Med nastao od nje je izrazito ukusan, aromatičnog mirisa i cijenjenih ljekovitih svojstava. Njezin uzgoj je za pčelare jednostavan i isplativ", priča nam Jaramaz koja ističe i druge njezine koristi. 

Naime, ona se zbog svoga izgleda može koristiti kao rezano cvijeće. Također, upotrebljava se za zelenu gnojidbu, ona rahli tlo, čisti ga od nematoda, sadrži mnoštvo dušičnih bakterija kojima veže dušik. "Budući da nema prirodnih neprijatelja, ne mora se tretirati pesticidima. Zahtijeva minimalnu gnojidbu, a ako je tlo kvalitetno, čak i to nije potrebno. Posebno je korisna u voćnjacima i vinogradima jer površinu kojoj se ne može pristupiti velikim strojevima čisti od korova", nabraja Jarmaz napomenuvši da ova biljka nema nikakvih negativnih svojstava. 

Preporuka je sijati ju u veljači

Preporuka je sijati ju u rano proljeće, što ranije, dok je tlo još hladno. "Dosta je otporna i za razvoj joj gode niže temperature. Sijemo ju polovinom, krajem drugog mjeseca", kaže i dodaje kako ambrozija niče kasnije, kada je facelija već u poodmaklom razvoju. "Ona je tada iznad nje pa sjeme ne dobiva dovoljno svjetla, topline i hranjiva i ne klija. A ona koja proklija, ostaje nerazvijena jer facelija naraste od 70 do 120 cm i uguši ju. Njezin korijen također luči sokove koji uništavaju taj korov."

Ističe da se osim u rano proljeće može sijati i do svibnja ili pak u jesen. Može biti predusjev koji se skida se za zelenu gnojidbu ili krmivo, a nakon nje se siju ozimine, odnosno jare kulture. Također, preporuka je sijati je u trakama radi privlačenja oprašivača koji ujedno suzbijaju i štetnike ili na rubnim dijelovima polja. U slučaju da se na takvim površinama ne može doći sijačicom, sjetva se može obaviti ručno. 

Posijana uz autoputove i ceste štiti od buke i zagađenja. 

Pokusi koje je provodila pokazali su da je najbolje sijati ju u veljači i to u gušćem sklopu. Za sada, otkriva, u prodaji nema certificiranog sjemena, a pčelari koji ju koriste sjeme nabavljaju u susjedstvu - Mađarskoj, Sloveniji i Italiji ili ga pak skupljaju sami te koriste iduće godine.  

Jako sjeme ambrozije

A kada je riječ o ambroziji, Jaramaz kaže kako je ona u našoj zemlji najraširenija u kontinentalnim dijelovima. Voli optimalnu temperaturu i kvalitetnu zemlju. Suša joj ne godi. 

"Razlog njezina širenja su i klimatske promjene koje sa sobom donose više oborina, ali i više temperature. Više nema izrazitih hladnoća koja bi joj štetila", komentira zaključivši da kada je riječ o njezinu suzbijanju, osim sjetve facelije pomaže i plodored. "Kod uzgoja monokultura vrši se slična obrada tla gdje se ambrozija još više širi, ostaje u tlu, a budući da ima jako sjeme koje može čekati i 50 godina na povoljne uvjete, prerast će i ugušiti kultiviranu biljku."