Više od 90 posto soje potrebne za stočnu hranu Europska unija uvozi, najviše od Brazila. Biljni proteini se sve češće koriste i u ljudskoj prehrani
Europska unija najviše soje uvozi iz Brazila, a zatim iz SAD i Argentine. U 2021. godini Brazil je izvezao rekordnih 86,1 milijun tona. U ožujku je on iznosio 12,3 mil. t u što je za 3,1 posto manje u odnosu na 12,7 mil. t godinu dana ranije. U posljednjem tjednu mjeseca, popeo se na 4,8 mil. t, u odnosu na 3 mil. t prethodni.
Kada je riječ o uvozu sojine sačme u EU, zadnji tjedan je pao za polovinu na 167,3 tisuća tona, a ukupna količina iznosi 12,3 mil. t. U tjednu do 3. travnja porastao je za 31 posto u odnosu na prethodnu i iznosio je 394.913 tona, pokazuju podaci Europske komisije.
Očekuje se da će se globalna proizvodnja ove ratarske kulture blago smanjiti za 0,6 posto na 364 milijuna tona u 2022. zbog niže proizvodnje u Brazilu, Argentini, Paragvaju, Kini, Kanadi, Indoneziji, Vijetnamu i Južnoj Africi. Osim suše koja je zahvatila Južnu Ameriku i dijelove Afrike, veliki problem je nabava neophodnih gnojiva, herbicida i sredstava za zaštitu.
Stoga ne čudi što su države članice udružile snage kako bi pozvale na donošenje strategije za biljne proteine u cijeloj EU, ali, kako piše Euractiv, Europska komisija trenutno se ne želi upuštati u takvu inicijativu.
Naime, austrijska delegacija je dala prijedlog po kome bi EU donijela europsku strategiju za biljne proteine kako bi smanjila svoje oslanjanje na uvoz. Elisabeth Köstinger, austrijska ministrica poljoprivrede, izjavila je da bi strategija pomogla da se poboljša europska proizvodnja i fokusira na lokalne lance opskrbe, a istovremeno inicirala istraživanja i inovacije u uzgoju proteinskih usjeva, posebno na zemljištu koje se ne koristi i nalazi pod svojevrsnom rezervom. Köstinger je naglasila da ne postoji sektor poljoprivrede u kojoj Unija očigledno ovisni o uvozu kao što je to slučaj kada su u pitanju biljni proteini.
Oni najčešće uključuju soju, mahunarke i uljarice i vitalna su komponenta stočne hrane jer su dobar izvor aminokiselina. Sve više se konzumiraju kao hrana za ljude, s globalnom godišnjom stopom rasta od skoro sedam posto.
Problem je što se više od 90 posto soje potrebne za stočnu hranu uvozi, a dodatno je dobio na značaju zbog rata u Ukrajini. Oslanjanje na uvoz dovelo je do vrtoglavog porasta cijena hrane i uzroka nestašice one za životinje.
Sve su glasniji zahtjevi članica da se nešto poduzme kako bi se ojačala otpornost poljoprivrednog sektora u Europi i osigurala opskrba hranom i hranom za životinje. Austriji su se pridružile Nizozemska, Francuska, Njemačka, Češka i druge zemlje.
Janusz Wojciechowski, europski povjerenik za poljoprivredu rekao da pozdravlja inicijativu, ali da izvršna vlast u ovoj fazi ne planira usvojiti strategiju o proteinima.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
SASA FRANIC
prije 3 godine
da da trebaju hraniti sve te afrikance i arape koje lopataju u svoje zemlje i zamjenjuju staro stanovnistvo