Ekstremno vrijeme u Europi neće smanjiti prinose za većinu kultura?

Iako ova godina nikako ne ide na ruku ratarima i njihovim usjevima, na razini Europske unije prognoza prinosa za većinu kultura ostaje na ili je čak malo iznad petogodišnjeg prosjeka, stoji u srpanjskom izdanju Biltena JRC MARS - Monitoring usjeva u Europi. 

Najlošije suncokret i jari ječam

Očekivanja su najviše smanjena kod suncokreta, 5% ispod petogodišnjeg prosjeka i to zbog lošeg vremena u Rumunjskoj te kod jarog ječma, 14% ispod petogodišnjeg prosjeka zbog sušnih uvjeta u Danskoj, Švedskoj, Finskoj i baltičkim zemljama te istočnoj Rumunjskoj. 

Kažu da je ograničena opskrba tla vodom dodatno pogoršana znatno višim temperaturama. Jug Pirenejskog poluotoka i sjeverna Italija su doživjeli jake toplinske valove s negativnim učincima na prinose. Temperature su uglavnom bile između 30 i 40 °C. 

Bilježe i znatno sušnije uvjete od uobičajenih u mnogim dijelovima Europe, uključujući Češku, Austriju, sjeveroistočnu Francusku, zemlje Beneluksa, Dansku, južnu Francusku, Švedsku i Finsku, većinu zemalja Baltičkog mora, Poljsku i velike dijelove Njemačke i istočne Rumunjske. 

S druge strane, višak oborina u nekim je dijelovima odgodio žetvu, a potencijalno je smanjena kvaliteta žitarica u zapadnim dijelovima Bugarske i Rumunjske, Slovenije, Hrvatske i Mađarske. 

Žetva 2023: Niska otkupna cijena je posljednji udarac - tko preživi, pričat će

Kada je riječ o travnjacima, vrući i suhi uvjeti negativno su utjecali na zapad i sjever kontinenta. Ondje su zabilježene konstantnte iznadprosječne temperature uz deficit oborina. Zemlje južne Europe imale su koristi od redovitih padalina pa su uvjeti za rast bili povoljni, osim na jugu Pirenejskog poluotoka.

Manje ozimina u Hrvatskoj i Sloveniji

U posebnom dijelu izvješća o zemljama/regijama stoji kako se očekuje smanjenje prinosa ozimih usjeva u Hrvatskoj i Sloveniji gdje su obilne oborine u svibnju i lipnju povećale broj štetnika, bolesti i gljvičnih infekcija smanjena je kvaliteta zrna i potencijal prinosa. Pored toga, u glavnim poljoprivrednim područjima javljali su se i toplinski valovi, no piše i kako su bili kratki, s manjim štetnim učincima na usjeve. 

Kod jarina su više temperature ubrzale vegetativni razvoj koji je bio zaostao u svibnju i lipnju. Sadržaj vlage u tlu u Hrvatskoj je oko prosječnog, što je bilo korisno za cvjetanje kukuruza, ali česte oborine nisu bile dobre za oprašivanje. Zaključno, prognoza prinosa ljetnih usjeva je revidirana naviše. 

Prognoza do 29. srpnja

U biltenu donose i prognozu do subote, 29. srpnja u kojoj predviđaju da će pod utjecajem vruće zračne mase koja se kreće iz Afrike, dijelovi južne Europe doživjeti neuobičajeno visoke temperature dok se za područje sjeverno od regije Alpa, diljem kontinenta, predviđa hladna zračna masa koja će donijeti kišu.

Temperature bi mogle biti za 2 °C do 4 °C više od dugoročnog prosjeka (LTA) u većem dijelu Italije, Balkanskog poluotoka, zapadne Turske i sjevernog dijela europske Rusije. Čak se predviđa da će u nekim od ovih regija za 8°C premašiti dugoročni prosjek.   

Prognoziraju suhe uvjete (ukupna oborina manja od 3 mm) za Portugal, veći dio Španjolske, južnu Francusku, središnju i južnu Italiju, jugozapadni Balkanski poluotok i veći dio Turske.

Dugoročna vremenska prognoza, od kolovoza do listopada, ukazuje na pad temperature u odnosu na prosjek i to za 2°C u kolovozu i rujnu (vjerojatnost 80-90% i više) te između 0,5-1°C u listopadu (vjerojatnost 60 do 70%). 

Prognoza oborina ukazuje na manju vjerojatnost (60-70%) za one koji prelaze medijan do 50 mm i to samo u dijelovima Pirenejskog poluotoka i Italije.