Pretraga tekstova
Procjene prinosa ozimih usjeva u Europskoj uniji revidirane su na bolje. No, ekstremne vrućine krajem lipnja stvaraju neizvjesnosti, ističu u lipanjskom izdanju JRC Mars Biltena.
Više temperature i odgovarajuća opskrba vlagom dovele su do ubrzanog rasta ozimih i jarih žitarica. Prema lipanjskom izdanju JRC Mars Biltena, procjene prinosa ozimih usjeva u Europskoj uniji revidirane su na bolje.
Prema njima, izgledi za meku pšenicu, ječam, raž i uljanu repicu sada su iznad petogodišnjeg prosjeka. Očekivanja od jarih usjeva su različita i neizvjesnija jer je rano za predviđanja.
U velikim dijelovima Europe, niže proljetne temperature od uobičajenih imale su utjecaje na usjeve, no, sve toplije vrijeme u kombinaciji s padalinama ubrzale su fenološki razvoj ozimih i jarih kultura, čime su poboljšani izgledi za prinos. Međutim, ekstremne vrućine krajem lipnja ipak bi mogle utjecati na njegovo smanjenje, no više informacija o tome će biti dostupno u idućem izdanju ovog izvješća.
Natprosječno niske temperature krajem petog i početkom šestog mjeseca, u srednjoj su Europi produžile kašnjenje rasta ozimih usjeva, ali pomogle izbjeći stres biljaka tijekom suše. Deficiti kiše u središnjoj Italiji i Portugalu imali su ograničene negativne utjecaje na ozime usjeve u odmakloj fazi razvoja, dok su viškovi oborina u jugozapadnoj Španjolskoj i južnoj crnomorskoj regiji imali pretežno blagotvorne učinke.
Prevlažni uvjeti u baltičkoj regiji doveli su do povećanog pritiska od štetnika i bolesti, ali i otežali terenske aktivnosti. Nadalje, u sjevernoj Njemačkoj i južnoj Danskoj manjak sunčevih zraka u vrijeme cvjetanja ozimina smanjilo je potencijal prinosa.
U JRC Mars Biltenu ističu da su žitnu kampanju u sjevernoj Africi obilježili kišni deficiti često popraćeni natprosječnim temperaturama u Alžiru, središnjem Tunisu i zapadnoj Libiji. Kao posljedica toga, izgledi za prinos ovih ratarskih kultura su iznad petogodišnjeg prosjeka u Tunisu i Maroku, ispod ovog prosjeka su u Alžiru, dok su oni za Libiju i Egipat u skladu s njim.
Toplinski val izazvao prisilnu zriobu pšenice: Manji prinosi zbog šturih zrna
U Ukrajini su do kraja svibnja bili povoljni uvjeti, što je dovelo do dobrog napretka bilja i obećavajućih prinosa. No, očekuje se da će olujno vrijeme koje je naknadno zabilježeno na jugu i istoku te zemlje imati negativan utjecaj na kvalitetu i količinu pšenice, povećavajući neizvjesnost oko očekivanog uroda.
Međunarodno vijeće za žitarice (IGC) predviđa da će se ukupna svjetska proizvodnja u ovoj sezoni povećati za 85 milijuna tona, do novog rekorda od 2.301 milijarde tona žitarica. Rezultat je to rasta prinosa pšenice, kukuruza, zobi, prosa i pšenoraži.
Ipak, s obzirom na rekordne prognoze potrošnje za hranu, stočnu hranu i industrijske svrhe, predviđa se samo blagi porast zaliha. S nešto većom ukupnom mjesečnom potrošnjom i smanjenim početnim zalihama, njihov prijenos na kraju sezone 2020/2021 smanjen je za 5 milijuna tona.
Očekuje se da će svjetska trgovina žitom tijekom lipnja i srpnja biti najviša u povijesti. Zbog većeg uvoza kukuruza, ječma i sirka u Kinu, prognoza za svjetsku trgovinu na kraju sezone povećana je za 5 milijuna tona, na 425 milijuna tona.
Tagovi
Prognoza usjeva JRC MARS Bilten IGC Stanje usjeva Prinosi
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Iznenadio nas je umirovljeni susjed koji je svratio u Agroklub s posebnim darom – svojom literaturom iz 1945. godine! 📚 Stranice povijesti, miris papira i znanje koje je oblikovalo generacije😊
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Pa i ja sam Agroklubu poslao dio dokumentacije koju sam KUPIO putem NARODNIH novina , a iz koje se mogu vidjeti > visokoumne > sposobnosti hrvatskih Više [+] političara ! Danas je tehnika napredovala , pa svi na INTERNETU mogu ukucati ; Zakon o poljoprivrednom zemljištu 2018 ! Budući da HRVATI ne znaju čitati latinicu i ne razumiju o čemu se radi nužan je PRIJEVOD ! Gospođa Kolinda poštovala je zapovjedni članak 89 Ustava državice zvane RH i donijela je odluku o PROGLAŠENJU Zakona , kojega je donio nekakav hrvatski sabor na sjednici 16. veljače 2018 ! Člankom 101 lokalne vlasti ( općine i gradovi ) koje su htjele raspolagati sa državnom zemljom MORALE su donijeti PROGRAM raspolaganja u roku 3 mjeseca od stupanja Zakona ! Da bi to mogle Vlada i Ministarstvo istim Člankom morale su donijeti više Uredbi i Pravilnika , ali u roku 6 mjeseci ! Ako lokalne vlasti NEĆE donijeti PROGRAM , rezervna je varijanta da PROGRAM donesu Odjeli za poljoprivredu ŽUPANIJA ! kaznene odredbe Ako lokalne vlasti i Odjeli za poljoprivredu ne donesu PROGRAM , KAZNI NEMA ! Koji su KRETENI pisali Zakon ? KRETENI u ne hrvatskom saboru neka pročitaju što su nametnuli , kao i gospođa Kolinda !