Durum pšenicu prodaju Austrijancima za 2 kn/kg!

Dok austrijski farmeri po hektaru skidaju oko četiri tone durum pšenice, Baranjci su ih sa svojim prinosima premašili i to za dvije tone. Ove godine prvi su puta zasijali probne površine, i kažu, nisu pogriješili.

Josip Šipoš iz baranjske Suze pionir je u tom poslu, a durum pšenicom zasijao je ukupno 40 hektara površine, 30 u jesenskoj te 10 u proljetnoj sjetvi. Ove godine povećava kvotu. "Jako je dobro uspjela ove godine jer je prinos po hektaru bio oko šest tona", zadovoljan je Josip.

Durum pšenici potrebno više gnojiva

Nekolicina baranjskih farmera ove je godine prvi puta zasijala durum pšenicu!

Durum pšenica koristi se za tijesto, poput špageta, i ne može se upotrijebiti za proizvodnju brašna. Njezin uzgoj nije ništa zahtjevniji od onoga obične pšenice. "Potrebno joj je malo više gnojiva, možda zbog tvrdoće jer mora izgledati kao staklo. Tijekom žetve stoga ne bi trebalo biti kiše jer bi onda mogla propasti ta tvrdoća koja se uspoređuje sa staklom", objašnjava on.

Josip ju je zasijao na nešto povišenijem terenu, iznad Suze i Zmajevca, a sudeći prema urodu, klimatski uvjeti na području Baranje joj odgovaraju. "U Austriji su imali prinos četiri, a mi šest tona", ističe ovaj farmer.

Zarada s durumom 70% veća

Pšenicu je prodao austrijskom mlinu koji njome opskrbljuje tržište Austrije i dijelom Italije. Iako su prinosi od obične pšenice nešto manji, zarada je, ističe, gotovo 70% veća.

"Kako se priča proširila, porastao je interes za durum pšenicom. Svi bi ju sada probali sijati, no Austrijanci preporučuju da se prvo krene s probnim količinama kako bi se vidjelo kako se s njom radi i kako izgleda jer im je važna kvaliteta. Mene je o proizvodnji savjetovao jedan jako veliki proizvođač iz Slovačke koji je govorio što i kako trebam raditi", govori Šipoš kojemu su se počeli javljati i farmeri iz susjedne Vukovarsko-srijemske županije zainteresirani za tu vrstu proizvodnje.

Iduće godine, pod durum pšenicom on će, pak, imati ukupno 70 hektara, 50 će posijati u jesenskoj, a dodatnih 20 u proljetnoj sjetvi.

Osigurano tržište za svako zrno

"Kada se odbiju svi troškovi, ostaje nam dvije kune. Posao je prekrasan. Istina je kako ona rodi nešto manje nego obična pšenica, a gledaju se proteini i caklina. Moraju se poštovati rokovi, na vrijeme joj dati zaštitu i prihranu. Proizvodnja nije skuplja od obične pšenice, ali je zato osigurano tržište za svako proizvedeno zrno, što nas veseli", kaže Petar Pranjić, predsjednik Udruge Baranjska brazda.

Proizvođači od Austrijanaca dobiju sjeme, a predstavnici toga mlina ovih bi dana trebali stići u Baranju kako bi sa zainteresiranim poljoprivrednicima zaključili ugovore.

"Do sada je bilo svega nekoliko kooperanata i to na području Baranje, ali bi se sada taj broj trebao povećati za 20-ak novih. Svaki bi u prosjeku trebao posijati oko 50 hektara površine, odnosno ukupno 1.000 hektara, a očekivani prinos je između 6.000 i 7.000 tona", dodaje Pranjić.