Dražen Ipša: Prema zemlji se treba odnositi kao prema majci, a ona će to vratiti

Dubovica je malo selo u Podravini. Mnogo poljoprivrednika ovdje se bavi proizvodnjom cvijeća, a plastenici se pružaju uzduž i poprijeko rijeke Plitvice.

Tik do rijeke smjestila se obitelj Ipša, sa svojih 6 traktora, 5 prikolica, 2 kombajna i utovarivača koji je upravo stigao na OPG.

Sve što imaju kupili su vlastitim sredstvima "mic po mic", kako kaže gazdarica Kristinka Ipša. Tako joj tepa suprug Dražen koji kaže da ona drži tri kuta gospodarstva, a on i sin Antonio dijele onaj jedan.

"Lani je sve njive malčirala, vozi traktor, vodi papire, plaćanja...ona je žena, majka i kraljica“, ponosno je kazao Dražen Ipša.

U poljoprivredu je ušao 1983. godine, ali ozbiljna proizvodnja krenula je deset godina poslije, kada su se vjenčali.

Već 20 godina rade zelenu gnojidbu

Bave se proizvodnjom žitarica, a s početnih 4 hektara došli su do sadašnjih 130 ha. Manje od polovice zemljišta je u njihovom vlasništvu dok za ostalo plaćaju zakup od privatnih osoba, a imaju i 11 ha državnog zemljišta.

Pravi su primjer kako se pravilno radi konzervacijska poljoprivreda, a već drugu godinu za redom imaju najveći prinos kukuruza u Varaždinskoj županiji.

Kukuruz siju na 60 posto površina, a na ostalom je pšenica, ječam, raž, suncokret i strne žitarice, ovisno kako koje godine.

Već dvadeset godina rade zelenu gnojidbu. Isprobavaju razne mješavine, a trenutno koriste djetelinu, rauolu i gorušćicu, što im se pokazalo najboljom mješavinom u odnosu cijene i kvalitete.

"Zelenu gnojidbu radimo odmah nakon skidanja žitarica pa duboko podrivamo. Onda idemo plitko s gruberima i sijemo u jednom prohodu sijačicom, ovisno o njivi i ne diramo do sjetve iduće kulture - to je cijela mudrolija" kazao je Dražen.

Ne zaoravaju nego zemlju tako ostavljaju do proljeća, kada ide plitka obrada obično tanjuračom ili gruberima, ovisno i situaciji, a potom ide sjetva. Sjetvu kukuruza na kukuruz izbjegavaju zbog zlatice. Nisu toliko problem bolesti nego štetnici, ističe on.

Zemlja mora biti živa i imati mikroorganizme

Iza kukuruza ide suncokret, a u jesen strnine (gotovo 50 hektara). To se u jesen malčira, ide se s gruberima i sijačicama za direktnu sjetvu. To im se već treću godinu pokazalo jako dobrim, u smislu prinosa.

"Zemlja mora biti živa i imati mikroorganizme, zbog toga se radi konzervacija. Džabe nama biljni ostaci, mirko i makro elementi ako nisu u obliku koji nisu dostupni biljci. Ako se radi nepravilno, konzervacija nema rezultata" rekao je nositelj OPG Ipša.

Neka gnojiva su smanjili nakon rezultata analize tla, koju su napravili na gotovo svim njivama. Puno su naučili od kolega iz Slovenije koji su s njima podijelili iskustva i upozorili na zamke i greške koje su oni napravili prije pet godina.

Prije su poljoprivrednike učili da je glavna agrotehnička mjera zimska brazda, 70 posto fosfora i kalija osnovne gnojidbe i to je funkcioniralo, međutim nekad je svaka njiva bila pognojena stajskim gnojem svake 2,3 godine, nastavlja Dražen.

"Sada toga nema, oremo, a bakterije stradaju i džabe stavljamo unutra fosfor i kalij u obliku koji nije dostupan biljci, a da bi bio onda ph mora biti iznad 6, mora biti humusa, onda ima koristi", navodi on.

Od slovenskih kolega s kojima surađuju po pitanju konzervacije, naučili su da zemlju koja je na 60 cm mora ostati na 60, ona koja je na 50 cm na 50 cm, koja je na 40 cm na 40 cm, tako sve do zadnjih 10 cm. Posljednjih 10 cm se slobodno obrađuje, ostatak se ne smije okretati, zbog očuvanja bakterija. Treba pratiti vrijeme, situaciju i tome se prilagoditi.

Na ovom gospodarstvu smanjuju troškove, ali ne na uštrb prinosa. Prvih su godina imali više prohoda, sada manje, kako kažu, manje radnih sati, goriva i gnojiva.

"Glavno je da zemlja uvijek bude pokrivena, ne smije biti gola – to je majka cijele poljoprivrede. Veli se da jedino majka i zemlja rodi, pa se prema njoj treba odnositi kao prema majci, s dužnim poštovanjem i ona će to vratiti", tvrdi Dražen.

Šlag na torti je AZOTER

Obitelj Ipša ostvaruje izvrsne prinose kukuruza, s prosječnih 12 tona, a u najboljim godinama i do 15 tona.

Zna im se dogoditi da imaju i 20 tona suhog zrna po hektaru. Ovdje je dosta pjeskovitog tla i nije svaki hibrid za svako tlo. Treba dobro poznavati sortiment i tip tla, a mora se poklopiti puno stvari, poput vremena, da je zemlja u kondiciji i da ima dobre bakterije.

A prave su bakterije pronašli u AZOTER gnojivima. Lani su napravili pokuse na kukuruzu, Antonio nam je ispričao kako je išla gnojidba i zaštita na pokusnih pet hektara.

Tekuće bakterijsko gnojivo AZOTER® sadrži parazitsku gljivicu Trichoderma atroviride, koja poboljšava prirodne sposobnosti tla djelujući na spore fuzarija još u tlu. Ako se ta prevencija ne ostvari u tlu, onda dolazi do intenzivnog razmnožavanja spora, kao i do stvaranja mikotoksina.

Pretkultura je bila suncokret, a međukultura repica. Predsjetveno su koristili ureu 200 kg/ha i AZOTER F. Onda su imali sjetvu, 15-tica u redove nekih 200 kg/ha i kultivacija 200kg/ha kana. Bacili su nakon suncokreta, a prije repice, 300 kg 0-20-30 PK. Bila je i jedna folijarna prihrana i više od 10 tona pilećeg gnoja po hektaru.

"Jako dobro su nam se pokazale te bakterije, pa ćemo ih povećati. U konzervaciji smanjujemo fosfor i kalij, dušik moramo dodati, zato sijemo leguminoze koje fiksiraju dušik iz zraka. Tu jako do izražaja dolaze bakterije i zato je AZOTER na konzervaciji odličan, razgrađuje biljne ostatke, smanjuje patogene“, kazao je Antonio Ipša, a Dražen dodao da su "kao šlag na torti".

U usporedbi s drugim preparatima na bazi bakterija, proizvodi AZOTER sadrže najveću gustoću vitalnih bakterijalnih klica, točnije 4x10⁹ klica u jednom mililitru gnojiva.

"Nakon primjene, ovi proizvodi potiču proces razgradnje žetvenih ostataka, slame i organske mase u tlu, postupno povećavaju plodnost i stvaraju dobru podlogu za usjev" detaljnije je objasnio mag.ing.agr. Marko Žugec, prodajni savjetnik tvrtke Azoter Trading s.r.o.

Ratarstvo je izvor prihoda cijele obitelji Ipša. Od njega žive solidno, ne luksuzno, kažu.

"Ja sam 40 godina u poljoprivredi i nikad nisam izgubio, ni kad sam imao nekoliko hektara i danas sa 130. Ne razumijem ljude koji kažu da se poljoprivreda više ne isplati – pa zašto onda to rade? Uvijek kuknjava, nikad gore, a kada se daje državna zemlja onda se potuku", rekao je Dražen.

Troši ono što si zaradio

Treba trošiti ono što zaradiš, biti dobar gospodar i poštovati zemlju, smatra "Poljoprivreda je lutrija, kako se potrefi. Dobrom tehnologijom i pripremom smanjiš taj rizik, ali svejedno je lutrija“.

A lutrija u njihovom je slučaju i je dobiti potporu iz europskih poljoprivrednih fondova. U tome do sad nisu imali sreće, osim natječaja lokalnog LAG Ludbrega gdje su prije pet godina dobili sto tisuća kuna za mehanizaciju.

Prijavili su se na intervenciju 73.10, ali misle da će teško proći, jer su ratari u razvijenoj općini. Potporu za mlade poljoprivrednike od 75.000 EUR također ne mogu dobiti jer imaju preveliku ekonomsku veličinu.

"Osjećamo se manje vrijednim, Antonio će se sad oženiti i osnovati familiju, gospodarstvo je na zdravim nogama i takve se ne podržava. Da bi prošao na natječaju morali bi rascjepkati gospodarstvo, a mi to ne želimo raditi - umjetno stvarati uvjete“, kazala je Kristinka.

Dražen se nadovezao kazavši da nije stvar u tome koliko je veliko gospodarstvo, nego koliko je ono zdravo.

Napredak ovog OPG-a nastavit će Antonio. Stariji mu brat Bruno nema takve ambicije, radi u poljoprivrednoj apoteci i uskače kada je potrebno.

"Kada je Antonio završio poljoprivrednu školu u Križevcima odmah smo ga zaposlili na OPG. Ja ću za koju godinu u penziju, a on će preuzeti gospodarstvo, pa bu onda on mene plaćal" našalio se Dražen.

Mama Kristinka nastavlja se baviti papirologijom za 240 zemljišnih parcela, zakupima, plaćanjima... Sve zapisuje u bilježnicu, dok se Antonio ipak uzda u Excel i sigurno spremljene podatke na cloudu.

Nedavno je bio u engleskoj tvornici specijaliziranih sijačica za no till i konzervaciju te posjetio britanske kolege koji se više godina bave ovom proizvodnjom. Antonio sudjeluje na seminarima, stalno se informira i u proizvodnju uvodi nova rješenja koja im smanjuju troškove.

Više o AZOTER gnojivima pročitajte OVDJE.