Konzervacijska poljoprivreda vodi očuvanju kvalitete tla te uključuje tri osnovna postulata: permanentnu pokrivenost, minimalno narušavanje obradom te rotaciju usjeva, rekao je prof.dr.sc. Danijel Jug.
Obrađivati tlo po načelima konzervacijske poljoprivrede kroz Intervenciju 31.06 novog Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2023. do 2027. godine, što je zapravo jedna od mjera ublažavanja posljedica klimatskih promjena, započeo je veći broj hrvatskih poljoprivrednka.
Kako je istaknuto na stručnom skupu "Perspektive konzervacijske poljoprivrede u Republici Hrvatskoj“ održanom u Zagrebu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, lani se prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, broj korisnika povećao na 5.558, a površine na 173.751 hektara.
Samo godinu prije, u 2023., Intervenciju je koristilo 4.067 poljoprivrednika na površini od 126.269 hektara.
"Iznos potpore je 250 EUR/ha uz moguće odstupanje do 30 posto", podsjetili su navodeći da se konzervacijska poljoprivreda temelji na poštivanju plodoreda, izostavljanju oranja te održavanju pokrivenosti tla biljnim pokrovom ili biljnim ostacima.
Intervencija 31.06 se provodi na oraničnim površinama upisanim u ARKOD sustav. Konzervacijska poljoprivreda predstavlja suvremeni koncept poljoprivredne biljne proizvodnje koji ima za cilj ostvarivanje visoke i održive razine proizvodnje uz očuvanje prirodnih resursa i ostvarivanje prihvatljive dobiti.
Pritom se, između ostalog, jačaju prirodni biološki proces iznad i ispod površine tla. Ujedno, zadržavanje biljnih ostataka na površini u kombinaciji s minimalnim narušavanjem tla obradom, rezultira smanjenom emisijom CO2 iz tla pri čemu se u njemu povećava sadržaj organske tvari.
"Time se osigurava dugotrajni hranjivi supstrat za organizme u tlu i izvor biljnih hraniva za uzgajane kulture uz zadržavanje i skladištenje ugljika u tlu", istaknuto je na skupu.
Prof.dr.sc. Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, iza kojega je niz istraživanja vezanih uz ovaj način proizvodnje, naglasio je da nam se degradacije tla događaju zbog utjecaja čovjeka i klimatskih promjena.
"Da bi se spriječio ili barem ublažio učinak klimatskih promjena, potrebno je promijeniti pristup obradi tla. Konzervacijska poljoprivreda vodi očuvanju kvalitete tla te uključuje tri osnovna postulata permanentnu pokrivenost, minimalno narušavanje obradom te rotaciju usjeva", rekao je.
Poručio je i da što se obrada tla više približava principima konzervacijske poljoprivrede, mogu se očekivati manje štete i potencijalni problemi i rizici.
"Najbolji sustavi obrade tla su oni koji su najmanje degradirajući“, zaključio je.
Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Tagovi
Autorica
Partner
Vurnikova ulica 2,
1000 Ljubljana,
Slovenija
tel: +386 1 473 53 81,
e-mail: info@czd-kmeckiglas.si
web: https://kmeckiglas.com/
Melita Abičić vozi autobus, no draže joj je sjesti u traktor i ići u polje
Ratari prelomili: Ove jeseni siju znatno manje obične pšenice, cilj je durum i proizvodnja tjestenine
Ove tri tvrtke imaju više površina pod ječmom nego stotine OPG-ova zajedno
U Hrvatskoj je šest proizvođača kojima površine pod pšenicom prelaze 1.000 ha
Ratari prelomili: Ove jeseni siju znatno manje obične pšenice, cilj je durum i proizvodnja tjestenine
Od zlatnog ulja do crnih brojki: U samo 4 godine nestalo 1.915 proizvođača uljane repice
Žetva: Rekordni prinosi pšenice mogli bi značiti i rekordnu, ali negativnu sezonu za kukuruz
U Hrvatskoj je šest proizvođača kojima površine pod pšenicom prelaze 1.000 ha
Ratari prelomili: Ove jeseni siju znatno manje obične pšenice, cilj je durum i proizvodnja tjestenine
Od zlatnog ulja do crnih brojki: U samo 4 godine nestalo 1.915 proizvođača uljane repice
Michael Horsch: Osjeća se energija napretka - hrvatska poljoprivreda ima budućnost
Jerković: Dan polja Horsch-Claas kao ogledalo moderne poljoprivrede
Karolina Rastija
prije 3 dana
Danijela, i dalje je u dobrom stanju, dobili smo od tad dva puta kišu pa se nekako opire suši, da
Danijela Plavšić
prije 4 dana
Koji je to hibrid, obećava? Kakvo je sad stanje opire li se suši? Vidim PR9975 :)
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
"Pritom se, između ostalog, jačaju prirodni biološki proces iznad i ispod površine tla. Ujedno, zadržavanje biljnih ostataka na površini u kombinaciji s minimalnim narušavanjem tla obradom, rezultira smanjenom emisijom CO2 iz tla pri čemu se u njemu povećava sadržaj organske tvari." ... pošto je ovo sponzorirani članak mora se ovako govoriti u svrhu provođenja zelene agende.Jako je diskutabilno koliko ima istine u ovome.Pored jedne moje parcele je susjed radio 13g eko-poljoprivredu.Prvih 7g je bilo eko-ratarstvo ,da bi zatim posijao lucernu,koja je zadnje dvije godine prorasla u ljulj.Jedino prve dvije godine kada je posijao lucernu i bilo je ok,a ostale sve godine ništ koristi od prinosa.Prošle godine posijao soju,naravno opet bez gnojidbe i imao 1t/ha,dok je kod mene bilo 3t/ha.Odustao od zemlje,jer kaže ne valja ta zemlja,a zemlje u tom dijelu atara su kod nas jedne od boljih.Uzmem ja tu zemlju u zakup i napravim analizu.Kod mene humus 2,75 ,a na toj njegovoj njivi koja sada nije orana već 14g humus 1,27.On je doslovno ubio tu zemlju,iscrpio i uništio,te ju na kraju ostavio drugom da se pati.Hoću reći da ne postoji univerzalno pravilo u poljoprivredi,jer nisu svagdje istovjetni uvjeti.Meni se najbolje pokazalo kada kombiniram konzervacijsku sjetvu ozimih žitarica,pa zelena gnojidba koja se usitni i zaore.Tako radim već oko 15g,dok još nije nitko niti spominjao konzervacijsku obradu i zelenu gnojidbu.Kukuružnjake također zaoravam,jer je kod nas u proljeće nemoguće napraviti kvalitetnu proljetnu predsjetvenu pripremu,a problem je i širenje kukuruznog moljca.Probavali ljudi pa morali presijavati i rekli nikada više.Nije to samo moje mišljenje i iskustvo,već surađujem sa dva agronoma dugi niz godina.Dakle struka je podjeljena po tom pitanju,ali naravno da oni koji imaju različito mišljenje od službenog narativa nemaju pristup u medijima.Odmah se sjetim korone i pojedinih stručnjaka koji su iskakali iz paštete...