Do faze mliječne zrelosti simptomi su u potpunosti neuočljivi, biljke ne zaostaju u porastu, a cvjetanje i oplodnja se odvijaju normalno do pojave prvih simptoma bolesti.
Faza mliječne zrelosti kukuruza, krajem srpnja i početkom kolovoza, vrijeme je kada se javljaju prvi simptomi crvenila lista. Početne promjene prepoznaju se po pojavi crveno-ljubičaste boje na lišću, djelomično na lisnim rukavcima, komušini, ali i na pojedinim dijelovima stabla.
Karakterističan znak ove bolesti, kako navodi Iskra Arapović, viša stručnjakinja za žitarice i povrtlarstvo PSSRS, je crvenilo glavnog lisnog živca iznad klipa – što predstavlja i najpouzdaniji pokazatelj prisutnosti bolesti. U narednim fazama, promjena boje postupno se širi i na ostale dijelove biljke.
Do faze mliječne zrelosti simptomi su u potpunosti neuočljivi, biljke ne zaostaju u porastu, a cvjetanje i oplodnja se odvijaju normalno do pojave prvih simptoma bolesti. Crvenilo kukuruza je bakterijska bolest uzrokovana fitoplazmom Candidatus Phytoplasma solani koja se putem vektora cvrčaka iz roda Reptalus širi s biljke na biljku. Na istoj parceli se mogu naći biljke s različitim intenzitetom crvene boje.
"U sušnom razdoblju i pri visokim temperaturama, a nakon pojave prvih simptoma, biljke brzo venu. Sa sušenjem gube crveni pigment i poprimaju karakterističnu sivu ili crnu boju stabla. Kod zaraženih biljaka zrna su smežurana", pojašnjava Arapović, dodajući da u slučaju nastupanja vlažnijeg i hladnijeg perioda, može doći do privremenog oporavka biljaka i usporavanja procesa uginuća, čak i djelomičnog povlačenja crvenog pigmenta iz lista.
Borba protiv ove bolesti je jednim dijelom bazirana i na tolerantnosti hibrida kukuruza. Pojedini hibridi pokazuju pasivnu otpornost prema oboljenju. Naravno, najznačajnije mjere kontrole same bolesti je pravilan plodored, uvoditi tropoljni ili višepoljni plodored, a izbjegavati dvopoljni, posebno strne žitarice nakon kukuruza u slučaju da je bolest registrirana u tekućoj godini.
Suzbijanje korova po rubnim dijelovima parcela, kanalima i uvratinama, naročito sirka je obavezna mjera jer su ova mjesta prirodni izvor fitoplazme.
"Kemijske mjere suzbijanja vektora nisu pokazale dovoljnu efikasnost pa je nužno vršiti monitoring i ozbiljno se posvetiti primjeni preventivnih mjera. Činjenica je da crvenilo kukuruza ozbiljno može umanjiti prinos od 40%, a prema podacima s terena od 50 do 90%. Ratari se u ovom razdoblju uvelike susreću s gubicima prilikom skidanja silaže", dodaje Arapović.
Kako proizvođači ne bi prijevremeno donosili zaključke o prisutnosti bolesti, napominje da do pojave crvenog pigmenta može doći i uslijed nedostatka pojedinih makro ili mikroelemenata u zemljištu poput fosfora ili magnezija. Biljke kod kojih je odstranjen klip pokazuju crvenu boju zbog nemogućnosti odlaganja šećera u sjeme ili uslijed oštećenja stabla iznad klipa od kukuruznog plamenca.
Tagovi
Autorica