Pretraga tekstova
U mađarskom gradu u blizini Miškolca stvorio je priključke za koje su i Mađari, a posebice svi ostali smatrali da jedino mogu napraviti u Njemačkoj. Veliko, glomazno, a precizno i fantastično učinkovito na tlima Mađarske i okolnih zemalja. Njegova igra čelika, konstrukcije i snage dala je maksimalan rezultat!
Posjetili smo Attilu Nyárádi u mađarskom Harsany. Attila je čovjek koji je promijenio pogled na pripremu tla i upotrebu mehanizacije. U malom mađarskom gradu u blizini Miškolca sa svojom ekipom stvorio je priključke za koje su i Mađari, a posebice svi ostali smatrali da jedino mogu napraviti u Njemačkoj. Veliko, glomazno, a precizno i fantastično učinkovito na tlima Mađarske i okolnih zemalja.
Njegova igra čelika, konstrukcije i snage dala je maksimalni rezultat. Na daleko poznata tvrtka Axial koja u Mađarskoj prodaje baš sve i u tome je jako uspješna, u svoj prodajni asortiman je bez razmišljanja proizvode Framesta stavila na čelo kolone. "Morate vjerovati to što pričate, morate poznavati stroj i ono što on radi u zemlji i na zemlji", ispričao nam je Attila vodeći nas kroz svoj pogon u Harsany. Njegova priča o profilu i kutevima pod kojima se ti čelični profili slažu doista tvore jednu savršenu priču. O tom čovjeku smo u krugu mehanizatora mnogo slušali. Ali mislili smo da su naši poljoprivrednici previše mali za takve savršene i velike strojeve, a u isto vrijeme da velika poljoprivredna poduzeća i kombinati robuju njemačkim markama.
No, očito su se vremena promijenila. Nastupi i nagrade u Hannoveru, Parizu, Milanu, a i na svakom koraku u Mađarskoj istakli su Frakomba, Fratilla, Reptila i druge sprave koje čuda prave na zemlji, na prvo mjesto želja mnogih poljoprivrednika. Kako je rekao Attila, pogreške u obradi tla odnose mnogo, mnogo forinti. Što je više zemlje, forinte doslovce bježe iz ruku. Štetne učinke vremena i drugih nepogoda Framest maksimalno smanjuje. I ime je zanimljivo. Framest je u prijevodu okvir. I u tome je mnogo simbolike i značaja. Na tim okvirima sve nastaje. Na njima je kombinacija diskova, opruga, cilindara i drugih stvarčica formula uspjeha. Framest je u Harsany počeo s radom 2001. godine i nakon dvije godine izlazi pred poljoprivrednu publiku s pet strojeva, a onda i ubrzo s još 21 Framest priključaka.
Od tada raste i broj narudžbi i broj radnika tako da danas u pogonu koji smo obišli, radi 70 djelatnika. A tu je i kvalitetan izbor inženjera, ali i trgovaca. A to je već kao što smo rekli, Axial prije svih. Framest je prisutan i u Bugarskoj, Švedskoj, Slovačkoj, Ukrajini, Srbiji, Rumunjskoj, a prema svemu sudeći sazrelo je vrijeme ulaskom u Europsku uniju i da vrlo lako i po povoljnim cijenama stigne i na hrvatske oranice. Kvalitetom se dokazao, ali se teško tko može s Framestom nositi i cijenom.
Ulazom dominira dvorište sa strojevima spremnim za isporuku. Frakombi su u prvom planu. No, čelični profili koji se režu i bojaju na vanjskom prostoru ulaze u pogon gdje se svaki stroj koji je naručen napravi za dan do dva.
Samo Axial na tržištu Mađarske proda više od 300 tih gigant strojeva što već govori o radu u dvije smjene. Veoma nam je zanimljivu priču ispričao Attila i o prvim prezentacijama i kako se one rade da bi ljudi vjerovali u strojeve. Važno je, kaže on, dobro znati što se govori, ali ne govoriti mnogo. Pusti se ljude da vide sve to u radu. I onda ih se dovede do tla i pokaže što je napravljeno. Normalno, kaže nije se štedjelo ni na hrani ni na piću. Jednostavno prema svim sudionicima se treba ponašati kao prema dragom gostu, a on ubrzo tada postaje i kupac. I jednom, kaže Attila, kada kupi Framesta, kupovati će ga uvijek. A asortiman govori o podrivačima, tanjuračama, sjetvospremačima, kombiniranim strojevima i valjcima.
Tagovi
Mađarska Attila Nyaradi Hannover Pariz Milano Budapest Harsany Tlo Obrada Frakomba Fratilla Framest Sjetvospremač Tanjurače Podrivači Axial Harsany Strojevi
Autor
Više [+]
Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Svježe ćurke, kobasice i "praženi" grah. Dobar mi tek u dvoje 🤤
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Temfani grah je bio u posebnoj posudi , a u brdskoj Slavoniji jeo se na Badnjak ! Jedva čekam prženog šarana , dosta mi je ovih dana svinjetine ! Temfani grah je bio u posebnoj posudi , a u brdskoj Slavoniji jeo se na Badnjak ! Jedva čekam prženog šarana , dosta mi je ovih dana svinjetine !
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Praženi, da, a od tekućine u kojoj se kuhao napravi se "graova čorba" kak bi ovdje rekli, i ukuhaju se gumboci u nju :) Praženi, da, a od tekućine u kojoj se kuhao napravi se "graova čorba" kak bi ovdje rekli, i ukuhaju se gumboci u nju :)
Matija Golubić
prije 1 tjedan
Uh finoće! Zbog ovakvih stvari čovjek bude sretan što nam dolazi zima! Moji u Slatini su taj grah uvijek zvali temfani. Praženi je isto naziv? Uh finoće! Zbog ovakvih stvari čovjek bude sretan što nam dolazi zima! Moji u Slatini su taj grah uvijek zvali temfani. Praženi je isto naziv?