Cijenom pšenice nezadovoljni i u Srbiji

Nisu samo hrvatski ratari ovih dana nezadovoljni cijenom koja im se nudi za pšenicu. U Srbiji je to također aktualna tema, koja je uzrujala tamošnje ratare. Slično kao i u Hrvatskoj, na dobar urod mogu računati samo oni koji su adekvatno zaštitili usjeve. Nedovoljna ulaganja pa zatim i loši vremenski uvjeti znatno su utjecali na smanjenje prinosa, ali i na kvalitetu zrna. U ovom trenutku, kada je žetva pri kraju, ovršeno je 80 % površina pod pšenicom, jasno je da su prinosi šaroliki i da se kreću od 1.000 kg po hektaru pa do 6 tona na površinama gdje je pšenica adekvatno zaštićena.

Prinosi su loši, jer mnogi nisu imali novca za zaštitu

Trenutna cijena pšenice je 18 dinara za kilogram što ne djeluje nimalo obećavajuće. Predsjednik Nacionalnog saveza poljoprivrednika Srbije, Miroslav Ivković smatra da je veliki raspon roda uzrokovan bolestima koje su zahvatile pšenicu, kako u Srbiji tako i u Europi te je za svetpoljoprivrede.com ukazao: "Ovdje se o tome priča, dok se u Europi to vješto krije. Prinosi su loši, jer mnogi poljoprivrednici nisu imali dovoljno novca za zaštitu. Cijena pšenice ne opravdava nikakva ulaganja. Tretman se radi preventivno, a kada se bolest već pojavila ništa ju nije moglo spriječiti."

Tko je kriv za iznenadni pad cijene pšenice?

Ivković je istaknuo i da je cijena prije mjesec dana bila 24 dinara, a danas je znatno niža pa se pita: "Tko je dozvolio toliko rušenje cijene i zašto država o tome ne vodi brigu? Kod nas je prisutan monopol i "veliki" otkupljivači pšenice kontroliraju i njenu cijenu. Da bi poljoprivrednici imali nekakvu korist, cijena mora biti barem 21 dinar uz minimalan prinos od pet tona po hektaru." Direktor Robne burze u Novom Sadu, Žarko Galetin istaknuo je kako je cijena pšenice, iako joj ništa nije išlo u prilog, u danu, sa 17 dinara bez PDV-a, skočila na 18 dinara te dodaje: "Pšenica prošlogodišnjeg roda imala je cijenu od 24 dinara, a cijena je uvijek visoka pred novu žetvu i kada se zalihe isprazne. Na to su utjecale i vremenske nepogode, jer se nisu odmah znale posljedice pa je psihološki faktor "pogurao" cijenu. Poljoprivednici sada najviše prodaju, jer su pritisnuti obvezama pa nisu u mogućnosti čekati."

Stručnjaci prognoziraju da bi prinosi trebali biti 4 - 4,2 tone po hektaru, a u Vojvodini bi prinos mogao biti i pet tona. Prema riječima agroekonomista, Milana Prostrana poljoprivrednici bi trebali skladištiti pšenicu i čekati bolju cijenu. "Realna cijena koja može produžiti interes je 20 dinara, a vidjet ćemo hoće li se to dogoditi u naredna dva mjeseca. Država bi trebala iskoristiti priliku i kupiti stotinjak tona, pokrenuti tržište i u ovim nepredvidivm vremenskim uvjetima osigurati stabilnost."

Bolesti, štetočine i poplave utjecale su i na slabu žetvu u okolini Šapca. Prema tvrdnjama direktora Poljoprivredne službe, Miloja Dragojevića, na području Šapca, Bogatića, Vladimiraca i Koceljeve, ozimim usjevima bilo je zasijano oko 50.000 hektara plodnih oranica. U nedavnoj poplavi, samo na području Šapca, uništeno 60 posto svih usjeva. Dragojević je istaknuo i da, u odnosu na dobre godine, pšenice je ovog ljeta manje za trećinu. Na mjestima na kojima je ležala voda, kvaliteta zrna smanjena je za 40 posto. "Naši ratari navikli su na prinos od četiri tone po hektaru pa je ovo svakako udarac na ionako istanjeni budžet", zaključio je Dragojević.

Foto: depositphotos.com, Maximkostenko