Čeka nas povijesno najskuplja proljetna sjetva - troškovi po hektaru veći i do 6.000 kuna

Predstojeća proljetna sjetva mogla bi biti jedna od najskupljh u povijesti Hrvatske, jer prve procjene ratara već sada govore da će zbog rasta cijena svih ulaznih troškova biti od 3.000 do čak 6.000 kuna veća (ovisno o kojoj se kulturi radi) nego što je to bilo prošle godine, čulo se na sastanku koji su održali predstavnici Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore s Ministarstvom poljoprivrede.

Kako su upozorili, zbog drastičnog rasta cijena sjemena, mineralnih gnojiva, nafte i svih drugih repromaterijala potrebno je pronaći rješenja kako bi se ova izuzetna teška situacija smirila jer će u suprotnom poljoprivrednici odustajati od sjetve ili će ju obavljati u uvjetima smanjivanja troškova što će se u konačnici odraziti na prinose i razinu proizvodnju. 

"Drastični skokovi cijena plina uzrokovali su obustavljanje ili smanjenje proizvodnje većine europskih tvornica mineralnih gnojiva u razdoblju od rujna do studenog 2021. godine, što će rezultirati dodatnim poskupljenjima i limitiranim količinama svih mineralnih gnojiva za proljetnu sezonu prihrane i sjetve", upozorio je predsjednik Odbora za ratarstvo u HPK, Antun Vrakić.

Dodao je da postoji i problem nabave sjemena jer su dobavljači počeli dizati cijene "za duplo". 

"Procjena ratara je da će proljetna sjetva biti od 3.000 do čak 6.000 kuna skuplja po hektaru", izjavio je na sastanku.

Ministarstvo obećalo naći rješenja

Iz HPK napominju da im je ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala kako trenutna kriza nadilazi okvire Ministarstva, ali da će u narednih sedam dana pokušati naći rješenja koja će ublažiti ovu situaciju te će im poslati prijedloge na razmatranje.

"Obećano nam je da će financijska služba nastojati naći sredstva u proračunu koja bi mogla ublažiti situaciju, ali će se također pregovarati o kreditnim linijama koje bi mogle osigurati nabavu materijala za proljetnu sjetvu", ističu iz Komore. Međutim, proizvođače brine i rast cijena plavog dizela za što su od Ministarstva zatražili da se zamrzne cijena tijekom najintenzivnijih proljetnih radova kako ne bi dodatno i s te strane imali povećanje troškova.

Kada je riječ o ulaganjima u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice iz Programa ruralnog razvoja Odbor za ratarstvo i Odbor za zakonodavstvo HPK predlažu kako mora postojati ekonomska opravdanost svake investicije (koju će kontrolirati Savjetodavna služba), popis onih koji već imaju silose, te koja je veličina silosa.

Ograničenje investicija i dodatni bodovi

Smatraju da je potrebno uvesti ograničenje investicije (po ha, prinosu) odnosno veličina silosa bi trebala biti u omjeru količine zemlje koja se koristi za samu proizvodnju. Također, potrebno je izvršiti reviziju/monitoring postojećeg stanja, odnosno obnovu postojećih silosa.

"Ne smijemo dozvoliti da se skladišti inozemna uvozna roba i trguje s njom. Cilj bi nam trebao biti da roba koja se skladišti, nakon prerade završi na hrvatskim policama, a ne na drugim tržištima", zaključak je sastanka.

Također, odbori smatraju kako bi dodatno trebalo bodovati one poslovne planove/projektne prijedloge koji u svom planu imaju uključene obnovljive izvore energije, primjerice sušare koje će pokretati na poljoprivredni pelet.