HPK je na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede zatražila i zamrzavanje cijene plavog dizela. Ministrica Marija Vučković obećala je naći rješenja.
Predstojeća proljetna sjetva mogla bi biti jedna od najskupljh u povijesti Hrvatske, jer prve procjene ratara već sada govore da će zbog rasta cijena svih ulaznih troškova biti od 3.000 do čak 6.000 kuna veća (ovisno o kojoj se kulturi radi) nego što je to bilo prošle godine, čulo se na sastanku koji su održali predstavnici Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore s Ministarstvom poljoprivrede.
Kako su upozorili, zbog drastičnog rasta cijena sjemena, mineralnih gnojiva, nafte i svih drugih repromaterijala potrebno je pronaći rješenja kako bi se ova izuzetna teška situacija smirila jer će u suprotnom poljoprivrednici odustajati od sjetve ili će ju obavljati u uvjetima smanjivanja troškova što će se u konačnici odraziti na prinose i razinu proizvodnju.
"Drastični skokovi cijena plina uzrokovali su obustavljanje ili smanjenje proizvodnje većine europskih tvornica mineralnih gnojiva u razdoblju od rujna do studenog 2021. godine, što će rezultirati dodatnim poskupljenjima i limitiranim količinama svih mineralnih gnojiva za proljetnu sezonu prihrane i sjetve", upozorio je predsjednik Odbora za ratarstvo u HPK, Antun Vrakić.
Dodao je da postoji i problem nabave sjemena jer su dobavljači počeli dizati cijene "za duplo".
"Procjena ratara je da će proljetna sjetva biti od 3.000 do čak 6.000 kuna skuplja po hektaru", izjavio je na sastanku.
Iz HPK napominju da im je ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala kako trenutna kriza nadilazi okvire Ministarstva, ali da će u narednih sedam dana pokušati naći rješenja koja će ublažiti ovu situaciju te će im poslati prijedloge na razmatranje.
"Obećano nam je da će financijska služba nastojati naći sredstva u proračunu koja bi mogla ublažiti situaciju, ali će se također pregovarati o kreditnim linijama koje bi mogle osigurati nabavu materijala za proljetnu sjetvu", ističu iz Komore. Međutim, proizvođače brine i rast cijena plavog dizela za što su od Ministarstva zatražili da se zamrzne cijena tijekom najintenzivnijih proljetnih radova kako ne bi dodatno i s te strane imali povećanje troškova.
Kada je riječ o ulaganjima u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice iz Programa ruralnog razvoja Odbor za ratarstvo i Odbor za zakonodavstvo HPK predlažu kako mora postojati ekonomska opravdanost svake investicije (koju će kontrolirati Savjetodavna služba), popis onih koji već imaju silose, te koja je veličina silosa.
Smatraju da je potrebno uvesti ograničenje investicije (po ha, prinosu) odnosno veličina silosa bi trebala biti u omjeru količine zemlje koja se koristi za samu proizvodnju. Također, potrebno je izvršiti reviziju/monitoring postojećeg stanja, odnosno obnovu postojećih silosa.
"Ne smijemo dozvoliti da se skladišti inozemna uvozna roba i trguje s njom. Cilj bi nam trebao biti da roba koja se skladišti, nakon prerade završi na hrvatskim policama, a ne na drugim tržištima", zaključak je sastanka.
Također, odbori smatraju kako bi dodatno trebalo bodovati one poslovne planove/projektne prijedloge koji u svom planu imaju uključene obnovljive izvore energije, primjerice sušare koje će pokretati na poljoprivredni pelet.
Tagovi
Autorica
Jedna tvrtka apsolutni lider hrvatske proizvodnje kukuruza s preko 7 tisuća hektara
Najveći proizvođač duhan sadi na 30 ha, a dolazi iz županije koja nosi 80 posto domaće proizvodnje
Od istoka do zapada SelectiS-ova pšenica rušila rekorde s preko 11 t/ha
Od 9,5 tisuća proizvođača suncokreta, samo njih pet uzgaja ga na više od 500 hektara
Ratari poslali zahtjeve ministru Vlajčiću, šest je ključnih točaka
Jedna tvrtka apsolutni lider hrvatske proizvodnje kukuruza s preko 7 tisuća hektara
Najveći proizvođač duhan sadi na 30 ha, a dolazi iz županije koja nosi 80 posto domaće proizvodnje
Ratari kod ministra Vlajčića - na stolu otkup žitarica, ali i Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Jedna tvrtka apsolutni lider hrvatske proizvodnje kukuruza s preko 7 tisuća hektara
Ratari kod ministra Vlajčića - na stolu otkup žitarica, ali i Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Od istoka do zapada SelectiS-ova pšenica rušila rekorde s preko 11 t/ha
Nakon 15 godina Podravka ponovo pokrenula zaprimanje pšenice željezničkim putem
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+]
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+]
Đuro Japaric
prije 3 godine
Da SASA , poticaji pomažu da održavam voćnjak , i da nije tako motorna pila i bager bi učinili svoje ! VOLIM voće i živim u nadi , a klima je sve gora sa naletom hladne ciklone ! A , za lucernu znam što pišeš , neki u mojem selu pokušavaju sijati u jesen ! Ja sam sijao dio smiljke i esparzetu između voća radi pčela , niknula , ali se dio osušio od suše ! A ta inspekcija o kojoj pišeš ! A ti ne radiš u HR , pa to ti je dobro i u tom smjeru trebaju ići i ostali ISELJENI , jedne godine posiju uljanu repicu , iduće godine žito , dođete u Hrvatsku na radni odmor i još dobijete POTICAJE ! Bolje od Plenkovićevog mamca za povratak i 200 000 kn - jednokratno !
SASA FRANIC
prije 3 godine
Djuro kako mislis problem je s vocem ako nije urodilo? pa dobiti ces barem potcaje. to je vise nego dovoljno bar da troskove otplati za odrzavanje. a ovo godine ce vajda urod biti bolji. problem je kada je rjec ratarstvu. ja sijao lucernu proljetos i slabo se pimila, jer je bila susa. ako nekoga zania neka pogleda koliko kosta sijati lucernu po hektaru u eko uzgoju. jos dosla inspekcija i kao nema kulture, i stavili sve u ugar. tako da dobiti cu nista a tolki trosovi. e tu si onda propao odma u HR. samo sreca da ne radim u HR pa mi je ovo samo dodatno. ali da ot toga zivim i tako ti odrezu i poticaj zbog lose godine a sve si platio sjetvu?? ja ne znam kako bi dalje uopce netko mogao. i govorim o 20 ha lucerne, izbacili su vecinu jer kao nema kulture. i imaju svi racuni o sjemenu a neka prevrte satelitske snimke sa Sentinela da vide da je i bilo obradjivano.
SASA FRANIC
prije 3 godine
i jos su poticaji manji. biti ce dobro ako sjetve i bude
Milan Majetic
prije 3 godine
Bojim se da će ove godine i rekordno manje proizvodnje
Marta Radić
prije 3 godine
Ništa mi nećemo promjeniti , valja se prilagoditi. Država ne može puno pomoći....stoga pamet u glavu. Za nas na selu biti će hrane dovoljno , a oni u gradovima stegnuti će kajš. Manja ulaganja , manji rizik , manji prinosi , veći uvoz , veče cijene.
Đuro Japaric
prije 3 godine
Nisu problem ulazni troškovi , već rizik da se ne dobije ništa , primjer voće prošle godine , 100 % uništile niske temperature u brdskoj Slavoniji gdje imam voće ! I sada su 2 izbora , motorna pila pa iskrčiti voćke ili opet bacati novac i živjeti u nadi da će uroda biti !Zemlju moramo raditi jer je većina proizvoda hrana , a to znači ŽIVOT ! Veliki broj nas u idućih 10 godina dići ćemo ruke od obrade zemlje , umiranjem i postajanjem radno nesposobnih !
Marta Radić
prije 3 godine
Sijemo sa sjemenom iz čardaka , bez gnojiva uz minimalnu obradu....pa što bog da....biti će više nego ulagati skupa gnojiva , sjeme , gorivo i dr , to je totalni minus
asd gfd
prije 3 godine
Plavi dizel je smrt za nove traktore. Na 200 radnih sati već imam dize i senzor protoka zamjenjen. Sreća da su priznali po garanciju ali strah me za ubuduće. Sramota je da ne mozemo koristiti normalan dizel.