Bob oplemenjuje tlo, ali i novčanik? Evo tko je imao najveće površine prošle godine

Iako se radi o kulturi koja postoji stoljećima, bob je u Hrvatskoj tek zadnjih nekoliko godina postao "hit" među ratarima. Kultura je to koja oplemenjuje tlo i jedna je od rijetkih koja više ostavlja u tlu nego što iz njega iznosi, a moguće ju je sijati i za zelenu gnojidbu.

Veljača je pravo vrijeme za njegovu sjetvu, a krajnji rok za to je oko 15. ožujka. Kod uzgoja za preradu, prinos zrna može doseći do 5 t/ha, a uz prosječan prinos od 2-3 tone po hektaru, proizvođač može ostvariti značajan prihod.

Podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pokazuju kako je prošle godine ovu mahunarku uzgajalo 989 proizvođača u sustavu potpora na 8.294 hektara, od čega je 1.326 ha bilo pod ekološkom proizvodnjom.

Jedna istočna županija predvodi proizvodnju

Vukovarsko-srijemska županija broji najveći broj proizvođača, njih 297 koji su ga uzgajali na 2.500 ha.

Deset najvećih zauzimalo je sedam posto ukupne hrvatske proizvodnje.

Prvi na listi je OPG Radaš iz Miljevaca u Virovitičko-podravskoj županiji sa 104 hektara, a slijede ga OPG Vinarić iz Sredanaca u Brodsko-posavskoj županiji sa 70 hektara te Prijevoz tereta i usluga radnim strojevima iz Prvče, također iz Brodsko-posavske županije, sa površinom od 64 hektara.

Tablica: 10 najvećih proizvođača boba u sustavu potpora u Hrvatskoj u 2024. godini

OPG Radaš za 2023. godinu je, prema javno dostupnim informacijama, ostvario pravu na isplatu 136.402 eura svih potpora.

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Jedinstveni zahtjevi za potporu 2024. godine)