Bc Institut ne staje s novitetima: Stiže pšenoraž za proizvodnju biomase

Tradicionalan Dan polja strnih žitarica Bc Instituta, održan je i ove godine u Rugvici. Okupili su se tu istraživači i stručnjaci iz Hrvatske i susjednih zemalja, domaći poljoprivrednici, poslovni partneri, predstavnici institucija i novinari na svojevrsnoj proslavi hrvatskog oplemenjivanja i sjemenarstva.

Jer, od prve sorte 1964. godine, duga je njihova tradicija oplemenjivanja, s preko 100 priznatih sorata ozime pšenice. To ih svrstava u vodeće oplemenjivačke tvrtke u Hrvatskoj i šire.

"Institut je u proteklih 5 godina investirao 15 milijuna eura u modernizaciju osnovne i specijalizirane mehanizacije, te u vlastite dorade u Slatini i Rugvici, kao i u kupnju poljoprivrednog zemljišta i skladišta u Slavoniji", istaknuo je predsjednik Uprave dr.sc. Ivica Ikić, izrazivši nadu da će tako nastaviti i dalje te spomenuo važnost njihove tvrtke iz Osijeka Bc Agroslavonije d.o.o. koja prati poljoprivredne proizvođače u kooperaciji na svakom koraku.

Od prošle godine novost je i još jedna tvrtka iz sastava Bc grupe u Babinoj Gredi koja obavlja isti taj posao, ali i raspolaže s 350 hektara vlastitih poljoprivrednih površina u funkciji proizvodnje visoko-kvalitetnog sjemena.

Dr.sc. Ikić je kao novost izdvojio novi objekt za skladištenje sjemena i sjedište Izidor projekta - vlastitog brenda finalnih proizvoda od kukuruza. "Trudit ćemo se i dalje stvarati nove kultivare, hibride i sorte kojima ćemo dati doprinos razvoju našeg gospodarstva. U tome očekujemo pomoć institucija u poticanju sjetve certificiranog sjemena", naveo je.

Jer, hrvatsko je najbolje

U Rugvicu je stigla i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir te istaknula da kao odbor itekako razumiju važnost proizvodnje domaćeg sjemena, te su kroz zakonsku regulativu nastojali podržati njegovu proizvodnju. "Kao što uvijek pozivamo građane da kupuju domaće svježe kvalitetne proizvode koje su proizveli naši poljoprivrednici tako pozivamo i hrvatske poljoprivrednike da kupuju domaće sjeme jer hrvatsko je najbolje“, poručila je Petir.

Kristijan Puškarić, direktor Sektora sjemenarstva istaknuo je da je je cilj Instituta uvijek isti, a to je proizvesti proizvode koji će zadovoljiti potrebe poljoprivrednika i u kojima će svatko pronaći zadovoljstvo i radost uspješne proizvodnje.

"Naša je lepeza proizvoda uistinu šarolika i kada govorimo o pšenici, ne ograničavajte se na ono što vam je već dobro poznato, na BC OPSESIJU, BC ANICU ili BC LJEPOTICU - pogledajte u budućnost. Obratite pažnju na nove sorte jer naše pokusno polje je jedan stroj za putovanje u budućnost. Pitajte sve što vas zanima“, dodao je.

U Hrvatskoj se, čuli smo, proizvodi 97 sorata pšenice, a BC sorte su među prvih 10 najraširenijih. I za nove vjeruju da će ući u taj krug najpopularnijih. Institut ne zaostaje ni u proizvodnji ječma jer od 37 sorata ozimog koje se sije u Hrvatskoj, oni drže pet.

"Svatko kod nas može pronaći ono što ga zanima. Pšenoraž smo mi uveli na ove prostore, gdje se danas proizvodi 11 sorata. Imamo tri sorte BC GORAN, BC TRENK i BC ZMAJ i zauzimamo polovinu tržišta. Danas smo tu za vas i imamo vam što pokazati“, ponosno je rekao Puškarić.

Od jeseni u ponudi i uljana repica

Dr. sc. Katarina Jukić, direktorica komercijalnog sektora je istaknula da nestašice sjemena neće biti. Prodaja kukuruza nije završila nego su još aktualne rane FAO grupe na koje Bc Institut ima odgovor u vidu BC180, BC323, BC344 i Alibi. Suncokret je aktualan za posebnu sjetvu, a u ponudi imaju 2 hibrida ES BELFIS CLP i ES CEYLON SU koji se pokazao kao izuzetan s kratkom vegetacijom od 107 dana. Iz ponude je izdvojila aktualnu BC leguminoznu smjesu koje su osigurali ove godine u tri puta većoj količini i to najviše zbog interesa kupaca.

"Ona ima 10 komponenti, ali sadrži 55 % leguminoza i kao takva je bitna za zelena plaćanja", pojasnila je dodajući da će pred jesen imati u ponudi uljanu repicu Duke u tretmanu s insekticidom. "Bit će ove godine dovoljne količine naše ozime zobi BC ELZA i BC MARTA. A, ozima pšenica BC LEGIJA je nova kvalitetna sorta i daje zadovoljavajući prinos. Sijte BC!“, poručila je.

Najzanimljiviji dio dana bio je, naravno, obilazak pokusnog polja gdje su rezultati dugogodišnjeg oplemenjivačkog rada bili vidljivi na jednom mjestu. Tamo je dr.sc. Marko Maričević, predstojnik Zavoda za strne žitarice u Bc Institutu pohvalio neke dobro poznate sorte, ali i najavio nove ozime pšenice BC LEGIJA, BC MISTIKA i BC VEDRANA, te ozimu zob BC ELZA.

"Naši rezultati pokazuju naš trud i zalaganje“, rekao je dr.sc. Maričević.

Proizvodnja zelene energije

Bc Institut je uz svoje dobro poznate sorte BC ANICU i BC OPSESIJU izdvojio novu BC MISTIKU i BC LEGIJU što se tiče ozimih pšenica. Kako smo čuli, ozima zob koja je u zadnje vrijeme sve više rasprostranjena i preuzela je primat nad jarim, upravo je zasluga zagrebačkog instituta.

"Naša prva ozima zob je bila BC MARTA. Sad imamo novu, još bolju varijantu zove se BC ELZA. Po ozimoj pšenoraži smo poznati, što se tiče proizvodnje zrna tu je BC GORAN kao sorta koja je 20 godina na tržištu, te BC TRENK koji je novija sorta s odličnim rezultatima. Ali, uvijek razmišljamo o budućnosti, pratimo trendove i moram najaviti da ćemo od sljedeće godine imati pšenoraži koje su namijenjene proizvodnji biomase u cilju proizvodnje zelene energije", otkrio je.

Na tom tragu, kaže, prate trendove i to će zapravo biti prve sorte ozime pšenoraži koje su namijenjene proizvodnji energije ne samo u Hrvatskoj nego u široj okolici.

Dr.sc. Maričević posebno je ponosan i na pravi pir koji je Bc inovacija i jedino ga oni imaju u Hrvatskoj. "To je vrsta koja se davno uzgajala u Egiptu, a danas se koristi prvenstveno zbog otpornosti na patogene pa se može koristiti u ekološkoj proizvodnji. U krajnjem produktu nema mikotoksina koji su se pokazali kao veliki problem u posljednje vrijeme", istaknuo je.

Na pitanje o nesigurnoj ekološkoj održivosti hrvatskog ratarstva, odgovorio je da bi, što se tiče trenutnog stanja i trendova, rekao da su još uvijek tri svojstva najbitnija kod pšenice, a to je: prinos, prinos i prinos.

"Mi zbog tog trenda trebamo imati takav sortiment koji se traži na tržištu. No, dok god je proizvodnja uz pesticide ekonomski isplativija od proizvodnje bez pesticida, do tad će to biti tako. Ali to je u domeni viših instanci", uzvratio je.

I dalje vodeći unatoč klimatskim izazovima

Predsjednik Uprave naznačio je osnovni smjer Bc Instituta, a to je stvaranje inovativnih, modernih, konkurentnih kultivara, hibrida i sorata. Kako je rekao, iskreno se vesele i nestrpljivo očekuju Dan polja jer je to prilika da okupljenima na polju prikažu rezultate svog znanstveno-istraživačkog rada.

"Proizvodimo kvalitetno sjeme kojim nastojimo pratiti trendove kako na tržištu tako i zahtjeve naših poljoprivrednih proizvođača, ali i ova vremena u kojima živimo, a tu mislim prvenstveno na klimatske promjene. Mi moramo biti vizionari“, naglasio je.

Dodao je pritom da od same ideje oplemenjivača do realizacije odnosno priznavanja nove sorte i proizvodnje sjemena protekne nekih 10 godina, tako da ono što stvarate mora biti konkurentno za 10 godina. U Bc Institutu se trude i zato vole reći da njihove sorte unaprjeđuju hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju i daju doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva. Dr. sc. Ikić i dalje je optimističan: "Nadam se i vjerujem da hrvatski ljudi neće napustiti ruralni prostor iako je istina da se događaju mnoge promjene na tržištu i nažalost, nestaju mali poljoprivrednici. No, mi ćemo im i dalje osiguravati visokokvalitetno sjeme“, zaključio je.

I životinje prepoznaju kvalitetu

Zadovoljni su i poljoprivrednici. Željko Vuković, s istoimenog OPG-a iz Zagorja, sa suprugom Vesnom uzgaja konje, žitarice, zob i ječam. Pod ratarskim kulturama ima 5 ha, a ostalo su većinom livade. "Od pokusa imam 4 sorte ječma i 10 sorti kukuruza. Ječam je bil' dosta lijepi, ali ga je vjetar polegnul. Kukuruz mi je za sad lijepi i složan iako ga je dosta zima mučila, a i mjesec dana sporo rastao. Poslije je krenuo, pa je suša došla", slikovito nam je opisao.

Mi Zagorci, dodao je, nekak volimo BC572 jer je dosta složan i rodan i hoće ga životinje. "Moje životinje jedu BC sorte i hibride već godinama“, naglasio je i ispričao nam kako kako je pretprošle godine prodao kukuruz u klipu lovcima, upravo ovog Instituta, i to im je brzo nestalo. Sad su uzeli hibrid od drugog poljoprivrednika i drugog proizvođača i toga im životinje nisu htjele jesti.

"Tak' da i životinja prepozna kaj je kvalitetno. Znate šta, mi u Zagorju nemamo baš neke uvjete za vrhunski prinos ječma, ali smo sretni kad dobimo i pol. Budem radio s Bc-om i dalje dok oni budu htjeli sa mnom", kaže.

Zadovoljan je i Ivan Kupsjak, s OPG-a iz Donjeg Draganca koji proizvodi pšenicu i kukuruz, a drži i životinje. "Držim koke, mace i pesa njemačkog ovčara koji mene vodi u šetnju", smije se dodajući da u pokusu ima kukuruz i pšenicu, ukupno devet hibrida i sorti. Pšenica je solidna, prihranjena je dvaput i zaštićena od bolesti te se nada odličnom prinosu.

"Dvije su brkulje, a jedna je BC LJEPOTICA s najboljim prinosom pa ću i dalje raditi s Bc Institutom“, odmah kaže.

Ekološka proizvodnja i certificirano sjeme

Dr.sc. Ikić objasnio nam je i kakvi su trendovi prisutni u ekološkom ratarstvu. Kaže, bili su spremni i među prvima krenuli u proizvodnju ekološkog sjemena te certificirali svoje dorade za proizvodnju ekološkog sjemena.

"Međutim, dok god EU direktiva dozvoljava sjetvu konvencionalnog sjemena koje nije tretirano, bojim se da neće biti nekih velikih promjena. Naši poljoprivrednici su spretni i shvatili su ukoliko mogu sijati konvencionalno netretirano sjeme mogu ostvarivati poticaje. Tako je i u Italiji i dalje. Tu regulativa mora reći svoje i mora ići u pravcu proizvodnje i poticanje ekološke proizvodnje s ekološkim sjemenom“, pojasnio je.

Naglasio je da su sretni jer imaju konsenzus svih dionika u poljoprivredi da se potiče certificirano sjeme jer je jedino ono jamac uspješne, sigurne i stabilne proizvodnje. Krenuli su sa sojom, a nadaju se da će uskoro krenuti i s ostalim samooplodnim kulturama (pšenica ječam) jer je to jedini način da opstane hrvatsko oplemenjivanje. Priznaje da nije jednostavno jer je pritisak stranih multinacionalnih kompanija sve veći, ali Bc Institut nastavlja dalje.

"Svi moraju znati da mi ove godine nismo dizali cijenu nego smo čak i spustili neke kod kukuruza i pojedinih proizvoda jer smatramo da to naše sjeme mora imati primjerenu cijenu za hrvatske poljoprivredne proizvođače“, zaključio je.

Kristijan Puškarić ponovio je da svatko može pronaći nešto za sebe u širokoj paleti ove tvrtke. Naveo je i da su klimatske promjene glavni izazov oplemenjivačima dok su to prije bile bolesti i štetnici.

"Mi smo taj trend uočili na vrijeme tako da sve nove sorte u ponudi imaju ugrađenu otpornost na drastične klimatske uvjete koji nam se događaju. Nove generacije naših sorata su prilagođenije stresnim uvjetima. To će i dalje biti veliki izazov, ali to je stvarnost, to je život. Borimo se. Bc Institut je tu za svoje partnere i ima što za pokazati", podcrtao je.

A mi se slažemo s njim, Bc Institut stvarno ima što za pokazati.