Osim što smo prepoznati po sjemenu pšenice, soje i ječma, radimo i na sortimentima jarog i ozimog graška, lana, novim tehnologijama i pristupima, kaže nam Ante Rogić iz Axereal Croatia.
Protekla i aktualna sezona svjedoče o ozbiljnim klimatskim promjenama, što je ostavilo trag i na proizvodnju sjemena i sjetvu.
Na tradicionalnom Danu polja pivarskog ječma tvrtke Axereal Croatia, razgovarali smo s Antom Rogićem, menadžerom prodaje sjemena i sredstava za zaštitu bilja u tvrtki Axereal o aktualnim izazovima u poljoprivrednoj sezoni, stanju ozimih usjeva, kao i strateškom pristupu tvrtke u osiguravanju kvalitetnog sjemena.
"Svjedoci smo da se klima definitivno mijenja, imamo ekstreme", rekao je Rogić te dodao da smo lani imali izrazito sušan vremenski period, pogotovo jesen, dok je ove godine proljeće izrazito kišno i s nižim temperaturama od prosjeka. Takvi uvjeti negativno su utjecali na kvalitetu sjemenske robe, posebno kod soje. No, kaže kako je Axereal na vrijeme osigurao stabilnost u opskrbi.
Pivarski ječam pred žetvom: Usprkos olujama, prognoze su optimistične
"Mi uvijek sijemo duplo više površina u sjemenskoj proizvodnji nego što je to potrebno pa smo ove godine imali dovoljnu količinu sjemena", objasnio je. Dodao je kako su prodali iste količine kao i prethodne godine, ali najvažnije je da je sjeme bilo kvalitetno unatoč nepovoljnim uvjetima.
Osvrnuo se i na proljetnu sjetvu (koja još u nekim dijelovima Hrvatske nije završena). Poteškoće u sjetvi, kao i kod nicanja, bile su, smatra, brojne. Sijala se i veća norma, poljoprivrednici su imali osjećaj da trebaju ići u tome smjeru, ali s druge strane, vremenski uvjeti nisu bili adekvatni za nicanje i razvoj.
Od početka travnja, kada je krenula sjetva kukuruza i suncokreta na istoku, pa sve do sjetve soje nakon Uskrsa, vrijeme je bilo vrlo nestabilno. "Imali smo česte promjene jutarnjih i dnevnih temperatura, pa i hladnijih od 4°C, a ponegdje i mraza", naglašava. "Na to se nadovezala velika količina oborina, što je dodatno zakompliciralo situaciju zbog pokorice."
To je, nastavlja, dovelo i do potrebe za presijavanjem budući da je pokorica bila jedan od glavnih krivaca za to, kao i niske temperature, a u takvim uvjetima energija nicanja je slabija. Smatra da je bila važna i sama agrotehnika, pa i dubina sjetve.
Ipak, iz Axereala su zadovoljni. "Nemamo puno reklamacija. Potrudili smo se dati na tržište najkvalitetnije sjeme".
Na pitanje o stanju ozimih usjeva, Rogić odgovara da je ocjena zasad vrlo zadovoljavajuća, uzimajući u obzir lokaciju i nedavne vremenske uvjete. Nešto je veće probleme stvorila oluja prije nekoliko tjedana, točnije 2-3 tjedna, koja je napravila štete s polijeganjem. "U tom trenutku to još nije bio veliki problem, ali mogao bi postati ako se do žetve zakiši, što sada najavljuju."
Takav razvoj situacije mogao bi dovesti do pojačanog razvoja bolesti, što bi značajno utjecalo na konačnu kvalitetu i prinose. Kaže kako se kvaliteta koja se očekuje danas i ona do žetve može znatno promijeniti, pa proizvođači na kraju mogu biti i nezadovoljni prinosima.
Ipak, upozorava da na vremenske uvjete ne možemo utjecati te da je bitno odraditi sve kako treba da bi se mogao očekivati prinos u skladu s potencijalom sorti.
Kaže nam kako je Axereal već godinama prepoznat kao vodeći ugovarač i proizvođač pivarskog ječma u Hrvatskoj te da standardno već nekoliko godina pokrivaju oko 15 tisuća hektara pod ovom kulturom.
Poljoprivrednici su prepoznali prednosti pivarskog ječma. "Dohodovniji je od pšenice, niža su ulaganja, dolazi ranije i stabilniji je - to su prvi novci u novoj sezoni. Osim toga, nakon žetve ječma možete ići u postrnu sjetvu soje grupe zrenja 000", pojašnjava. Time se može ostvariti dodatna žetva s dobrim prinosima, često između 2,5 i 3,5 tone po hektaru, što znatno podiže financijski rezultat.
"Osim ječma, imate priljev novca i u 9. ili 10. mjesecu s istih površina. Zasad to nema konkurenciju u drugim kulturama", ističe. Cilj je, kaže, napraviti isto i s pšenicom. "Imamo puno pokusa pšenice u Novoj Gradiški - 95 sortimenata ukupno, od toga 30 i nešto pšenica. Kombiniramo rane sorte s manjim prinosima sa sortama soje grupe 0000 da se i nakon pšenice može sijati takva soja."
Što se tiče sortimenta, kod ozimog pivarskog ječma kaže kako su najprodavanije sorte Casanova, Monroe i novi Aristos koji će od jeseni biti u ponudi, a kod jarih su najpoznatiji Laureate, Planet, a najavio je i novu sortu Lexy.
Kod pšenice, najpoznatije su Basilio, Complece i Providence, a za iduću sezonu najavljuju sorte Ampleur i Celebrity - jedna kao golica, druga kao nova visokoprinosna sorta s 11-13 % proteina.
Na tržištu soje, istaknuo je kako su najtraženije grupe zrenja 0 (za zapad Hrvatske) i grupa 1, gdje dominira sorta Pallador. Planiraju uvesti i nove sorte poput Conqueror, i to ne samo za hrvatsko tržište, već i za susjedne zemlje (Srbija, Mađarska, Italija, BiH). U grupi zrenja 0 ističe se Tribor, a u sve traženijoj grupi 000 zbog postrne sjetve Lissabon, Aurelinu i Comandor.
"Osim što smo prepoznati po sjemenu pšenice, soje i ječma, radimo i na sortimentima jarog i ozimog graška, lana, novim tehnologijama i pristupima", poručuje. "Poljoprivreda je zadnjih godina jako izazovna i naš je cilj ponuditi novo znanje i pouzdanu genetiku."
Na kraju, Rogić ističe važnost manifestacija poput Dana polja kojeg su održali 22. svibnja u Novoj Gradiški. Vrijeme im je išlo na ruku, iako je bilo kišno i hladno danima prije toga, no svejedno se skupio velik broj gostiju - njih oko 600.
"Dan polja idealna je prilika za prezentaciju novih rješenja", zaključio je te se zahvalio svim partnerima koji su uz njih još od 2000. godine, otkad je Axereal prisutan u Hrvatskoj preko PPK Nova Gradiška.
Tagovi
Autorica
Partner
Kralja Petra Svačića 17,
35400 Nova Gradiška,
Hrvatska
tel: +385 (35) 361 444,
fax: +385 (35) 362 507,
e-mail: info.croatia@axereal.com
web: http://www.axereal.hr
mali poljoprivrednik
prije 45 minuta
Prinos postrne soje od 2,5-3,5 t/ha je utopija,čak i za navodnjavane njive.To se potrefi jednom u deset godina.Cijene sjemenske soje su vam otišle u nebo,tako da će mo biti na kraju sretni ako postrnom sjetvom uspijemo pokriti troškove sjetve i kombajna.
slobodan rajić
prije 49 minuta
Okolina Vukovara, pokušao sijati postrnu soju tri godine, samo trošak, prinos nula.