Ambrozija zamijenila pšenicu?

Nakon što je analiza poljoprivrednog tla na području poplavljenih vukovarsko-srijemskih općina Drenovci, Gunja i Vrbanja pokazala da poplavne vode koje su u svibnju poplavile dio županjske Posavine nisu onečistile tlo, vrlo brzo su na površinu isplivali i prvi problemi s takvim tlom, koje je nakon što se voda povukla, obraslo nepreglednim korovima među kojima se posebice ističe, po zlu poznata ambrozija.

Ambrozija u visokom stadiju - postoji opasnost od osjemenjivanja

Da je problem ozbiljan, tijekom posjeta Gunji, uvjerio se i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mato Brlošić koji je pozvao Ministarstvo poljoprivrede, ali i same poljoprivrednike da što prije reagiraju i započnu s uništavanjem korova na njivama. "Vidjeli smo da je taj opasni korov u izuzetno visokom stadiju, dio biljaka je narastao i više od dva metra. Krajnje je vrijeme da se određenim mjerama ti korovi počnu uklanjati kako ne bi došlo do osjemenjivanja, što bi onda uzrokovalo velike zdravstvene probleme alergičarima", kaže Brlošić procjenjujući kako je svakim propuštenim danom sve veća šansa da će korov u potpunosti zavladati oranicama, a sjetva samo što nije.

"Do kraja kolovoza potrebno je i pripremiti te površine za jesensku sjetvu jer za mjesec dana počinju i optimalni rokovi za sjetvu uljane repice i to će biti prva žetva poljoprivrednicima na poplavljenom području s obzirom na ovogodišnji gubitak uroda", naglasio je Brlošić koji je uputio i poziv uvoznicima i velikim proizvođačima sredstava za zaštitu da određeni dio tih sredstava doniraju kako bi pomogli poljoprivrednicima na poplavljenom području.

Potrebno je hitno čišćenje tla

Prema podacima iz Nacionalnog sustava identifikacije zemljišnih parcela (ARKOD), na području županjske Posavine bilo je poplavljeno 7.854,12 hektara poljoprivrednih površina, odnosno 41,51 posto. Na problem s poljoprivrednim zemljištem na tom području nakon povlačenja vode upozoravali su i iz Vukovarsko-srijemske županije, pozivajući ministarstvo da pomogne u čišćenju tla, ne samo od korova, već i od nanesenog mulja, šljunka, pijeska i ostalih savskih nanosa, a koje dobar dio poljoprivrednika sam ne može očistiti, a time niti tlo privesti poljoprivrednoj svrsi.

"Govorimo i upozoravamo, ali kao da nas nitko ne čuje", kaže pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić koji se pribojava kako bi i trećina u svibnju poplavljenih površina mogla ove jeseni ostati nezasijana. Prema njegovom mišljenju, poljoprivrednim proizvođačima na stradalom području potrebna je sva moguća pomoć ministarstva i nadležnih službi kako bi, ne samo stali na vlastite noge nakon nedaće koja ih je zadesila, nego i unaprijedili poljoprivrednu proizvodnju i loš trenutak u kojem su se našli, iskoristili kako bi ga preokrenuli u vlastitu korist. To sami, dakako, neće moći, niti mogu. U krajnjem slučaju bilo bi i neodgovorno ostaviti ih sada na vjetrometini beznađa da se s problemima koji nadilaze njihove mogućnosti, nose kako znaju i umiju. Državu uostalom za to i imamo, da pomaže svakom od nas kada problemi, kojima krivci nismo, postanu veći od nas samih. A ne da je svrha samoj sebi.

Foto: depositphotos.com