Pretraga tekstova
Prijeti velika opasnost od trajnog osiromašenja zemljišta što može imati nesagledive posljedice za proizvodnju.
Poznato je da plodno tlo karakterizira postotak humusa, no njega je u zemljištu sve manje što je zastrašujući podatak, ali i alarm da se nešto hitno treba poduzeti. Razlog smanjenja njegovog sadržaja u tlu je, pored ostalog, sve niži stočni fond te izostanak gnojidbe organskim gnojivom, stajnjakom. Donekle bi se situacija mogla popraviti oporavkom stočarstva, međutim, broj grla i dalje je padu, a neki od razloga su poskupljenja stočne hrane i u više slučajeva nerentabilnosti proizvodnje.
Humus (lat. zemlja) je površinski, tamni dio tla nastao humifikacijom biljaka i životinja, dakle predstavljaju ga visokomolekularni organski spojevi nastali djelomičnom razgradnjom uginule organske tvari životinjskog i biljnog porijekla.
On ima višestruki značaj, prije svega utječe na strukturu tla i čini ga rastresitijim i rahlijim, s tim i na prozračnost, povećava sposobnost zadržavanja vlage, sadrži sva potrebna hranjiva za biljku te utječe na normalan razvoj mikroorganizama koji su glavni čimbenici razgradnje organske tvari na elemente koje biljke koriste pri ishrani.
Istovremeno je najznačajniji izvor dušika te fosfora, sumpora bora i molibdena, važnih za rast i razvoj biljaka. On je osnova za uspješnu poljoprivredu i prinos, a čini ga 60 posto ugljika, šest posto dušika i manje količine sumpora i fosfora.
Tlo se prema nivou humusa u njemu može podijeliti na:
Postotak njegovog sadržaja, ograničavajuća je doza pojedinih herbicida te na to treba obratiti pažnju u uputstvu samog preparata. Zbog vrlo niskog postotka humusa u tlu njive bi mogle uskoro postati neplodne. Intenzivna proizvodnja je jedan od glavnih razloga ove pojave.
Podsjetimo, prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) humoznost analiziranih 9.868 uzoraka oraničnog sloja je vrlo niska jer 90 posto tala ima manje od tri posto humusa, a čak je u 55,4 posto njih sadržaj humusa manji od dva posto.
Jedan od uzročnika ubrzane mineralizacije humusa je obrada zemljišta i nekontrolirana upotreba mineralnih gnojiva, a rješenje može biti reducirana obrada i izbor načina obrade (plića obrada). Primjena mineralnih gnojiva, naročito pretjerana upotreba dušičnih, dovodi do nagle degradacije humusa.
Treba navesti da previše fungicida i herbicida također negativno utječu na razvoj mikroflore pa bi bilo dobro pri izboru preparata birati one koje čine manje štete po eko sustav. Posebnu štetu po mikroorganizme čine herbicidi na bazi glifosata. Zemljištu je potrebno minimum šest mjeseci da bi se oporavilo od jedne pune doze ovih preparata.
Kako bi se izbjegao njegov štetni utjecaj, u radnu otopinu se može dodati malo octene kiseline pri čemu se može upotrijebiti znatno manje herbicida, na taj način se ne umanjuje efikasnost preparata, a štiti se eko sustav.
U svijetu je čak 17,5 posto plodnih oranica pod sustavom za navodnjavanje, ali i navodnjavane površine ne znače puno ako je zemljište osiromašeno. Oporavak njiva moguć je zaoravanjem žetvenih ostataka, dok paljenje treba izbjegavati.
Pališ strnište? Sam si sebi najveći neprijatelj, a možeš ostati i bez poticaja!
Također, pravilan plodored može održavati i poboljšavati strukturu i plodnost tla.
Kako su cijene mineralnog gnojiva enormno porasle prošle godine imamo pozitivne primjere iz prakse gdje su poljoprivredni proizvođači koristili više stajnjaka ili paletiranog steriliziranog organskog gnojiva. Zadovoljstvo prinosom naročito su osjetili povrtlari. Međutim, treba istaknuti da stajnjak i kompost nisu humus već materijal od kojeg u povoljnim uvjetima uz pomoć korisnih mikroorganizama može nastati humus.
Autorica
Više [+]
Inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u sektoru agrobiznisa. U stalnom kontaktu s poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima.
Krumpir izvađen, za zimu spremni 💪🏻😁
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Karolina Klima nam je ove godine ista, u dva tri dana sve se naglo promjeni na ovome suncu. Kod tebe u zemlji trune kod nas će trunuti kad ga Više [+] izvadimo za koji dan. Prošle godine kod mene je u zemlji bio kao pašteta, bljeekk, reko neka i ostane bit će gnoivo. 1.10 ja ga sa djecom izvadio tvrd ko kamen. Ovisimo svi o ovoj zvijezdi koja nas grije a ne o zemlji. Moj ti iza kuče ove godine četri puta plivao, voda bila iznad njega, reko od toga ništa ali krumpir dobar, istina da sam ga dublje sadio nego prijašnih godina. A vidjet ćemo što bude nikome nije idealno.
Karolina Rastija
prije 3 tjedna
Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama. Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu. Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu.
Đuro Japaric
prije 3 godine
Odlično je stanje u tlu , pa milijun ha se ne obrađuje , a ona koja se obrađuju DEGRADIRAJU se i sa zakupom na 1 , 2 , 5 godina , mislim na državnu zemlju ! Prije doseljavanja bijelaca u Ameriku , bizoni su pasli travu i izmetom obogaćivali tlo ! Hrvati na stotinama tisuća ha mogu uzgajati ovce i koze , pa nebi imali šikara već prelo MILIJUN HA PAŠNJAKA !