U tvrtkama PPK Valpovo i PP Orahovica koje obuhvaćaju oko 11 tisuća hektara i 75 ljudi, postići ujednačenost prinosa, žetvu bez nervoze, a pri tome i uštedjeti - nije nimalo lak zadatak
"Ove smo godine, kao i prethodne, ostvarili iznimne rezultate od kojih mogu istaknuti pšenicu i ječam s po 9 tona po hektaru u prosjeku", kaže Ivan Brkić, voditelj ratarstva u tvrtkama PPK Valpovo i PP Orahovica, članicama Agro Invest Grupe.
Smatra kako je najvažnije od svega imati dobar tim ljudi, koji je pun energije i želje da to uspije i da osjete pripadnost samoj tvrtki. "Ako se mi svi poistovjetimo da je to "naše", rezultat neće izostati", dodao je.
U sustavu koji obuhvaća oko 11 tisuća hektara i 75 ljudi, takvu ujednačenost nije lako postići. "Najveća dobit nije samo broj, nego što je manje "crnih rupa" i što je žetva mirnija", kaže Brkić. Cilj im je ponovljivost - bolje čvrst prosjek na svim tablama nego da jedna odskače visokim prinosima, a tri sa slabim.
Tri su im stvari obilježile sezonu. To je prije svega ulaganje u kvalitetan plan koji se odrađuje na vrijeme, zatim koordinacija ljudi i strojeva kako i u najzahtjevnijim danima ne bi bilo praznog hoda te realna slika s terena gdje se bilješkama i foto-dokumentacijom pomažu donositi odluke bez odgađanja.
"Kada su dogovor i tajming dobri, nervoze nema. To je bila najveća razlika ove sezone", kaže Brkić. Ističe kako brze reackije čine razliku: ako traktorist na velikoj parceli uoči žarište bolesti ili štetnika, informacija odmah stiže do tima i intervenira se prije širenja problema.
Kada su ljudi i proces u fokusu, ključno je osigurati da svi vide istu sliku - svaki dan. Na razmjerima od 11.000 ha, to znači imati jedno, zajedničko mjesto istine o planu, nalogu i izvršenju. Ove su sezone po prvi put sve operacije vođene kroz digitalne radne naloge (YOPS), kao dodatni alat za ono što ekipa već radi dobro.
Ističu kako im je to donijelo istu informaciju za sve u realnom vremenu (plan - nalog - izvršenje - provjera), lakšu koordinaciju, manje preklapanja i praznog hoda, stalnu preglednost stanja tabli, brže reakcije kad negdje zapne te manje administracije i jasniji trag "tko-što-kada".
Poručuju kako do visokih rezultata dolaze dobrim timom i organizacijom, a da ovaj alat pomaže da svi gledaju istu sliku i drže se dogovora.
Na pitanje je li bilo otpora prema tehnologiji, Brkić istiće da je sam sustav nastao s njima na terenu, s ljudima koji ga koriste kroz zajedničku suradnju. Zato se uklopio u svakodnevni ritam - radni nalozi prate tijek posla, a bilješke i fotografije samo su uredniji oblik onog što se i prije radilo. Svi, kaže, vide isti kontekst, a odluke se donose brže - ljudi vide prednosti, pa otpora nema.
Iako su PPK Valpovo i PP Orahovica pod jednim voditeljem, prije su, kažu nam, dosta odskakale po organizaciji pa i samim prinosima. Posljednje dvije sezone ujednačenost je znatno veća: prinosi su bliži kroz sve parcele, a "iznimke" su rjeđe. Razlog vide u dosljednijem planu i praćenju svake parcele - uz digitalne radne naloge kao podršku brzim korekcijama gdje treba.
"Sve je pregledno po parcelama i kulturama. Klikom vidimo stanje usjeva od sjetve do žetve, što nam uvelike olakšava posao jer nema prekopavanja po papirima i zasebnim dokumentima. Odmah znamo kako smo došli do nekog prinosa, koji je pesticid kada aplicirao koji radnik, koje je gnojivo i kada bačeno s obzirom na unesenu analizu tla...", nastavlja Marija Pervan, projekt menadžerica iz Agro Invest Grupe.
Uz pšenicu i ječam, Agro Invest ostvaruje visoke rezultate i na uljanoj repici, čiji su najveći proizvođači s oko 1.000 hektara pod ovom kulturom. "Zaista je zadovoljavajuće ući u sustav, otvoriti željenu parcelu, vidjeti kada je repica posijana, čime je tretirana, kako je napredovala kroz mjesece te na kraju vidjeti koliki je prinos dala. I tako za svaku kulturu i svaku parcelu. Bez listanja po bilježnicama ili prisjećanja napamet", opisuje Pervan.
Brkić spominje i uštede: "Prije je bilo potrebno da obiđem sva polja, neka su dosta udaljena. Dok sve to obiđem i donesem odluke u razgovoru s tehnolozima, zahvaćenost je već veća", kaže. Sa zajedničkom slikom, reakcije su brže, a potrošnja vremena i resursa manja - što se na kraju vidi i na financijskim pokazateljima.
"Imamo točne geolokacije gdje smo napravili jednu zaštitu, gdje drugu, pa pratimo kako se biljka razvijala, je li došlo do napretka bolesti ili nije. Pomaže nam donijeti precizne odluke", nadovezuje se Pervan. Isti princip koriste i za mjere poput kalcizacije, gdje se kroz godine prati kretanje na pojedinim parcelama ili zonama.
Upravo ova transparentnost kroz sustav pomaže prepoznati i motivirati radnike koji se posebno zalažu - i to na vrijeme, a ne mjesecima kasnije. To, smatraju, jača osjećaj pripadnosti i drži proces discipliniranim.
Naglašavaju i vrijednost za učenje i razmjenu znanja među starijim i mlađim tehnolozima: zabilježene slike i situacije s terena postaju baza za zajedničko učenje. Prije su za razmjenu koristili grupu u mobilnoj aplikaciji sa stotinama fotografija dnevno - bio je to "kaos" u kojem je bilo teško pratiti kontekst.
Tvrtke svake godine obnavljaju mehanizaciju i cilj je da u narednih godinu dana sav vozni park bude "pametan", povezan sa sustavom kako bi imali sve informacije na jednom mjestu i dostupne svima uz minimalnu administraciju.
Fokus, poručuju, ostaje isti - nastavljaju s digitalizacijom i zadržavaju ritam u kojem su prinosi super visoki, a razlike među tablama minimalne - uz mirniju žetvu, brze reakcije kao novu normu i odličan tim u prvom planu.
Zbog velikog interesa među prozivođačima, tim iz YOPS-a najvulje novu verziju od početka iduće godine koje će biti prilagođena i dostupna svima.
Kako je izgledala žetva sa digitalnim radnim nalozima u PP Orahovici i PPK Valpovo, pogledajte u videu:
Za više informacija obratite im se na jedan od niže navedenih kontakata.
Tagovi
Autorica
Partner
Ul. Damira Tomljanovića Gavrana 13,
10000 Zagreb,
Hrvatska
e-mail: info@yops.co
web: http://www.yops.co/
Marta Radić
prije 8 sati
Kažu , plačeni oglas.
slobodan rajić
prije 10 sati
.vic.."naše"..., pa zna se vlasnik
SASA FRANIC
prije 10 sati
znaci 11 tisuca Ha na 75 ljudi je 150 Ha po covjeku. i sada zar nije bolje to zemljiste razdjeliti na 75 ljudi? nego dati jednoj mega bagri gdje ce se jedan vlasnik bogatit a ostalima placati minimalac? iako nisam ratar mislim da ratar moze obradjivati sam i 200-300 Ha. znaci veliki sustavi imaju zaposleno i vise ljudi nego sto bi to mogli raditi samo-poljoprivrednici. jer moraju imati puno slozeniju i administraciju i sve ostalo. znaci proizvodnja i ucinkovitost im je puno manja po osobi. zarobljavaju vise ljudi koji bi mogli raditi nesto drugo. a drzava ima hrpe koji ne mogu puno zaraditi i trositi i jednog bogatog koje ce potrositi svoju zaradu na uvezeni luksuz.