Poljoprivredni obrt Lasić, vlasništvo Josipa Lasića iz Slobodnice, bavi se ratarskom proizvodnjom na stotinjak hektara, a drže i 10 krmača i tove svinje. Svojim roditeljima puno pomaže sin Benjamin koji želi ostati na gospodarstvu i baviti se poljoprivredom.
Otkako su se oženili 1986. godine Liza i Josip Lasić iz Slobodnice kod Slavonskog Broda bave se poljoprivredom. Počeli su, kažu, skromno, obradom sedam hektara vlastite zemlje i nešto u zakupu. Josip je u to vrijeme počeo pružati i usluge mehanizacijom drugim poljoprivrednicima.
Poljoprivredni obrt Lasić registrirali su 2002. godine. U međuvremenu su uspjeli kupiti 13 hektara državne zemlje čime su vlastite površine povećali na 20 hektara, a obrađuju još 80 hektara državne zemlje koji su dobili u privremeni zakup do pet godina.
"To je zemlja koju obrađujemo već dulje vrijeme, cijene zakupa po hektaru se kreću od 300 do 800 kuna po hektaru. To su table u blizini Industrijske zone Slobodnica i uglavnom 3 i 4 klase. Iako dio tih površina strada od poplava za vrijeme obilnijih kiša, zainteresirani smo za zemlju i pripremamo se javiti na natječaj za zakup na razdoblje od 50 godina. Jedino tako naše gospodarstvo može opstati", kažu Liza i Josip.
Budući da su, kako kažu, do sada na vrijeme podmirivali i sve financijske obveze prema općini i državi, bave se ratarstvom i svinjogojstvom, nadaju se da će imati potrebne bodove da dobiju tu zemlju na natječaju.
Ovom proizvodnom godinom Lasići i nisu zadovoljni jer će, kažu, u ratarstvu poslovati s manjim gubitkom zbog lošijih prinosa, ali i niskih cijena ratarskih kultura. Na 50 hektara ostvarili su prosječan prihod od šest tona kukuruza, pšenica im je na 23 hektara dala oko 5,5 tona po hektaru, stočni ječam na 15 hektara oko 4 tone, dok su im poplava i suša gotovo uništili svu soju na 7 hektara.
No, Lasići ne posustaju. Ove jeseni posijali su uljanu repicu na 25 hektara i zadovoljni su odličnim sklopom i razvojem tog usjeva. Pod pšenicom imaju 23 hektara, nešto su zasijali i ozimog stočnog ječma, a poorali su i sve površine predviđene za proljetnu sjetvu. Na pitanje kako u ovim uvjetima besparice, kada proizvodnja ratarskih kultura nije dala očekivane rezultate, financiraju jesensku sjetvu, Josip odgovara:
"Već osam godina uspješno surađujemo sa tvrtkom Agronom d.o.o. iz Požege s kojom ugovaramo proizvodnju. Ona nam kreditira sjetvu kroz isporuku reprodukcijskog materijala, a mi joj isporučujemo sve proizvedeno", kaže Josip, izrazivši zadovoljstvo suradnjom.
I dok se u ratarstvu ove godine ne mogu pohvaliti nekim rezultatima, svinjogojstvo Lasićima pomaže da lakše prebrode prilično tešku i nepovoljnu godinu. "Imamo 10 krmača i od njih godišnje možemo dobiti blizu 200 svinja. Dio muških prasaca tovimo godinu, godinu i pol dana da dobijemo zrelije svinje od 180 do 250 kilograma.
Prodajemo i odojke, evo i sada smo za božićne blagdane imali pečenice odlične kvalitete pa su naši kupci bili vrlo zadovoljni", kaže vrijedna Liza koja u gospodarstvu najviše brine o svinjogojstvu. Iako su ove godine cijene tovljenika bile oko 12 kuna, dvije kune niže nego lani, a odojaka 16 kuna, svinjogojstvo im je pripomoglo da financijski lakše dišu potkraj godine
"Ne možemo se ni u svinjogojstvu nešto posebno pohvaliti, a uspijemo se pokriti, kupiti hranu koja nam je potrebna, platiti račune i školovati djecu. Pokrijemo se ponajviše zato što u ratarstvu proizvedemo dosta vlastite hrane za stoku koja nam je jeftinija, ne moramo kupovati puno skupe hrane i na taj način, uz puno posla i truda, uspijemo nešto zaraditi", kaže Liza.
Zanimljivo je i vrijedno istaknuti da je njihov petnaestogodišnji sin Benjamin, učenik Industrijsko-obrtničke škole u Slavonskom Brodu, budući vodoinstalater, zaljubljen u poljoprivredu i puno pomaže roditeljima na gospodarstvu.
"On je jako zainteresiran za rad sa strojevima, na zemlji, a pomaže i u svinjcu", hvali ga mama Liza. U to smo se i osobno uvjerili kada smo došli kod Lasića, Benjamin je upravo čistio svinjce, prije odlaska u školu. "Najviše volim raditi sa traktorom na polju, a nije mi ništa teško", kaže ovaj mladić prilično škrt na riječima dodajući da će ostati na gospodarstvu i baviti se poljoprivredom.
Pohvalio ga je i otac Josip. Kaže ove jeseni Benjamin je poorao 50 hektara zemlje za sjetvu ozimih kultura. Supružnici Lasić kažu da nikada nisu bili zaposleni u nekoj tvrtki, da isključivo žive od poljoprivrede i da će im biti drago ako ih sin naslijedi na gospodarstvu.
"Neka najprije završi srednju školu, pa neka se onda potpuno posveti poljoprivredi. Imamo solidan strojni park; tri traktora, kompletne linije za sjetvu, berač za kukuruz i druge priključne strojeve. Želja nam je još kupiti kombajn, kada se stvore uvjeti za to.
No, sada nam je najbitnije da na natječaju koji će raspisati Agencija za zemljište dobijemo površine koje trenutačno obrađujemo na dugogodišnji zakup. To bi značilo sigurnost za opstanka našeg poljoprivrednog gospodarstva, ali i zaposlenje sinu. Starija kći Josipa i sin Valentin su se poženili i stekli svoje obitelji, a mlađa Valentina je odlična učenica Ekonomsko-birotehničke škole. Zadovoljni smo što u baveći se poljoprivredom uspijevamo školovati i djecu i izvodimo ih na put", kažu supružnici Lasić.
Svjesni su da je situacija u poljoprivredi teška, to godinama osjete na vlastitoj koži, boreći se sa mnogobrojnim problemima i nedaćama, ali ne očajavaju. Nadaju se da će se stanje u državi popraviti, da će se domaći poljoprivredni proizvodi više cijeniti, da će se više cijeniti i rad poljoprivrednika i da će se od te proizvodnje moći živjeti.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Domaći OPG-ovi i sustavi sve više mijenjaju KAN i UREU tekućim dušikom
Niste stigli odraditi zemljišni tretman protiv korova? Evo rješenja
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Slaven Puzjak krenuo s berbom kamilice: To je kultura s tradicijom i stabilnom cijenom
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Koji je razlog smanjenja površina pod uljanom repicom, izuzetno vrijednom ratarskom kulturom?
damir matanovac
prije 9 godina
Ajde Hrvoje više ne SERI , reci onda koliko todorič dobije poticaja po hektaru ako mu je bilo isplačeno 128 243 645, 65 kn. i to sa smanjenjem od 3 posto , a 2013g. isplačeno još 8 miliona kn. više .
Opg Goran
prije 9 godina
Poceli ste trabunjati bezveze,nema veze sa vezom.
Stjepan Žunac
prije 9 godina
E vidiš upravo to da poticaj po PRINOSU bi smetao onim "profy" seljacima jer ubiru poticaj na površine koje su uzimali i šakom i kapom, a oni koji su kupovali vrijednu i privatnu zemlju taj način poticaja odgovara ... Samo razlog više za takvu vrstu poticaja, ali to kako ne odgovara pege 25 tako ne odgovara niti todoriću jer ima dobrog zemljišta ali ima više onoga koji ne vrijedi ni pišljivog boba ali dobiva poticaj na njega i nitko ga ne kontrolira.
pege25
prije 9 godina
Poticaj po prinosi bi boži bolje štimalo zato što zna da ima zemlju na kojoj samo ne smiješ zaboraviti posijati za razliku od moje .... ma ja samo znam da nije fer poticati one tvz poljoprivrednike koji primaju plaću ili mirovinu i točka ,ali božo zapamti nešta da se trepavice mogu i moraju nekad malo i podšišati tako da .
Stjepan Žunac
prije 9 godina
pege 25 pa i ti si bio zaposlen, znači da si mogao i ti tako ...ali očigledno da ti se nije radilo pa izabrao poljoprivedu jer si čuo da se tu beru poticaji a ne radi se uopće ... od države preko veze si dobio zemlju i onda sada ti profy?Pa ruku na srce profi je onaj koji je kupio svojim novcem privatno zemljište, jer lako je tuđim kurcem mlatiti po trnju kada ti država pokloni zemljište i ti ga i ne otplaćuješ ... Ili misliš da sam u krivu ? ;)
pege25
prije 9 godina
A jeste vi hoby seljaci prokleta govna vi bi i plaču i poticaj... si vidio ti bože on od plače živi a od poticaja kupuje skupu privatnu zemlju ... baš pohvalno a takvih kukolja boža imamo more takvi guše nas profy seljake da budemo konkurentni i uspješni ...probaj ti rođo božo živjeti i kupovati zemlju samo od zarade koju ti poljoprivrede donese ....možda češ moći ako si generaciski kulak ali ako si pošteni i obični onda se moš jebat ... ma kako vas samo nije sram i sprd raditi dva i više poslova u ovako doba i stanje u državi kad imamo more ljudi koji nemaju ni za koricu kruha ... pu sram i sprd vas bilo.
Stjepan Žunac
prije 9 godina
faraon nije isto kada ti je poljopriveda DODATNA djelatnost ili je jedina. Kada ti je poljopriveda osnovna djelatnost tu je limit 230 000 kn a kada ti je sporedna djelatnost tu je limit 80 000 kn i plaćaš paušalno (u većini slučajeva).Hrvoje BINGOOO danas bi svatko svakom zapovijedao kako će i od čega živjeti a sebi ne dozvoli niti dobronamjeran savjet.
pege25
prije 9 godina
Ma radi ti meni i sto dopunskih djelatnosti uz poljoprivredu ali brate za tebe nema poticaja i točka ...jebi se biraj ti jedno jedno ili drugo .Poticati se trebaju samo kao ja koji isključivo živi od poljoprivrede i poštenog seljačkog rada ostali pušite .
pege25
prije 9 godina
bozini lajkovi sami govore za sebe koliko je današnji hrvatski seljak opterećen s kukoljem ... sram da nas bilo da nas sram .
Opg Goran
prije 9 godina
E pajdo moj,,ti nisi u sustavu pdv-a,lagis malo,to nije isto.
damir matanovac
prije 9 godina
Evo čitam i ne vjerujem u to što čitam , ako imaš O.P.G. i u sustavu si PDV-a u radnom si odnosu u nekoj firmi koja ti plača doprinose ti sam to ne plačaš , ti plačaš samo PDV ako si ga naplatio više nego što si ga platio , a sve ostalo su priče za malu djecu ili za Hrvoja
Opg Goran
prije 9 godina
Ocito nismo u istoj Drzavi,to nemre biti.Jel to pausalno??
Opg Goran
prije 9 godina
Bozo,ako si u sustavu pdv-a,kak mozes placat 9000kn doprinose?Ako ja i zena ukupno godisnje uplatimo oko 26000kn,daj pojasni seljaku neke cake???
cdomagoj
prije 9 godina
sad sam vidio bozin komentar i da se nadovezem. ovo sto ste vi napisali je kronican problem kod nas, a vani se to ne moze dogoditi, da savjetnici rade ovakve stvari. a tu se vracamo na problem skolovanja itd. itd. u svim granama poljoprivrede ima takvih savjetnika/konzultanata koji znaju samo tudim kur*em mahat, a za sebe ne bi znali uzgojiti niti travu kako treba. procitaju koje istrazivanje ili studiju na engleskom jeziku, po mogucnosti iz 1995. sad vec ima i iz 2000. i onda takve "inovativne stvari prodaju pod svoje znanje". a kada sve propadne, oni odlaze sa novcima u dzepu kod sljedeceg klijenta.bozo vama jos jednom svaka cast i sve najbolje.
cdomagoj
prije 9 godina
to je meni receno u Agenciji. takoder, vise se ne mogu 2 OPGa otvarati na istoj adresi ako nije odvojeno kucanstvo itd. ima puno novina. jedina mogucnost je da oni nisu znali o cemu pricaju, a i to nije nista novo u ovoj drzavi. samo ne vidim ionako sto je sporno u tome sto covjek radi 2 posla? to sto vam je konkurencija netko tko ne mora zivjeti samo od poljoprivrede? covjek radi 8 sati, ide na njivu koju je sam kupio, placa doprinose i on je vama problem? mislim da prvo sa sobom morate raspraviti neke stvari. znam da ima uhljeba i ja ih ne podnosim nimalo, ali takvi ne rade nakon 8-satnog radnog vremena.o mojem tecaju bi se mogli dugo raspravljati, ali nemam se namjere spustati na tvoju razinu. samo samo htio ukazati na problem skolovanja kod nas... tehnologija ide naprijed, i dogodit ce se to da ce se ljudi ili sami uciti na ovaj ili onaj nacin, ili ce placati covjeka koji ce taj dio odraditi za njih.
cdomagoj
prije 9 godina
prv mi nije bilo jasno sto vam nije jasno, a sad vidim da netko ima krive informacije. moze se raditi normalno za placu i imati svoj OPG. samo sto se u tom slucaju moraju placti doprinosi i za OPG, bez obzira sto poslodavac placa doprinose i za njega. znaci ne da covjek zivi na necijoj grbaci nego placa duplo, sto po meni nije uopce normalno. ako je netko sposoban raditi 2 posla, cemu dupli doprinosi. e sad, da se vratimo na temu skolovanja. vi mozete biti uspjesan poljoprivrednik i bez skole, ali cete morati pratiti savjete struke. kod ratarstva nije problem, manji su inputi, laksa je tehnologija, ali recimo u vocarstvu, gdje cete morati izdvojiti nekoliko tisuca kuna po ha za konzultanta uz ionako visok input, ce se osjetiti tko ima skolu, a tko ne. zato nam je vocarstvo takvo kakvo je, ne bih se htio mjesati u druge grane, ali vjerujem da je to JEDAN od razloga zasto je i u cijeloj poljoprivredi tako. faraone, ako ti mislis da je promaseno vrijeme sjedati u skoli/fakultetu, onda nisi nista naucio tamo, a to nisi prvenstveno svojom krivicom, nemoj nikada govoriti da je za to netko drugi kriv.
Stjepan Žunac
prije 9 godina
božo nije teško vidjeti suštinu, jer i sam se bavim poljoprivedom, 90-tih sam imao 10 hektara, (odnosno moj otac) dok danas posjedujem 48 hektara vlastitog zemljišta koje je kupljeno privatno.Do prije par godina sam plaćao 4 doprinosa u gospodarstvu, plus radnik.Tako da mi je relativno lako vidjeti suštinu o čemu ti pišeš a i suštinu ovog članka jer sam i sam sa deset godina počeo orati iako se nisam vidio u traktoru koji je moj otac tada posjedovao ...
Stjepan Žunac
prije 9 godina
čitajući sve komentare mogu samo napisati da gospodin "sit svega" i gospodin "božo" realno gledaju na situaciju.Božo je pogotovo pogodio u srž odnosno nekome možeš dati i zemlju i strojeve džabe i opet će zapasti u dugove, a nekome dadi hektar i on će za deset godina imati table ... to što netko može raditi dva,tri ili više poslova to je samo njegova sposobnost a ako uredno plaća pdv i ostale državne namete to je samo dodatni plus jer sa više strana puni državni proračun.I najbitnija stvar koja je spomenuta a to je da se poticaji koriste za kupnju zemljišta,financiranje istog,ili novu (polovnu) mehanizaciju ... sve ostalo je nenamjenski trošenje istoga.
đorđe patković
prije 9 godina
selo se uništava u smislu malog posjeda , opterećivanjem raznim dadžbinama i izostankom organizirane liferacije proizvoda
pege25
prije 9 godina
Skromnom čovjeku je 50 ha je dosta zemlje da se pristojno živi od nje pa čak ako si i čisti ratar. ...bozo zašto onda ne daš otkaz u firmi te time oslobodiš radno mjesto nekom drugom ima puno ljudi koji nemaju niti jedan posao ?Svj na tvoju priču nisi fer prema drugima koji nemaju niti jedan posao ili ?... a ima takvih kao ti more dajmo i drugima da rade ?
cdomagoj
prije 9 godina
školstvo kod nas ima kao cijeli sustav velikih problema, a kad se gleda po granama, onda ispada još gore. nije problem samo srednja skola, problem su i fakulteti koji imaju toliko niske kriterije pri upisu da to upisuju oni koji nisu dalje mogli. i nda to i zavrsavaju kako-tako, jer im se popusta, samo da ne padne interes za upis, jer se isplativost institucije (škole, fakulteta) gleda prema broju upisanih i završenih studenata, učenika. i onda dobijete hrpu agronoma u ministarstvima i zagrebu koji dobivaju preko veze poslove na mjestima gdje im nije mjesto, a ne znaju kako bala sijena izgleda ili sto to znaci. a ono najgore je sto ce onda jedan vodoinstalater koji radi na zemlji opet znati vise od ucenog agronoma. poanta ovoga svega je da smo usli u zacarani krug, a izaci cemo samo ako se povuku neki bitni potezi u politici, ali i u drustvu. nadam se da ne pretjerujem.
pege25
prije 9 godina
sit svega šta ti oš ti reći da smo mi seljaci glupi ili ?
pege25
prije 9 godina
Ma mene više ždere od ovih neobrazovanih poljoprivrednika, ovi hoby seljaci koji rade u firmam i imaju mirovine te primaju poticaje pu nepravde li kud uz plaču ili mirovinu još im sjedne poticaj te za nagradu još ne moraju ni plaćati doprinose kao mi npr pošteni profi seljaci od 1700 kn/mj Molio bi udrugu Život (jebem vas u ime :) ) i ove prodane duše iz Mosta da malo razmisle o ovom problemu pa da se svi skupa zapitamo dali je to fer i pošteno kako prema nam profy seljacima tako kao i prema građanima .
pege25
prije 9 godina
bolje da se on zaljubio u kakvu mladu i sisatu nego u zemlju ;)