Zmajlović s Papom o klimatskim promjenama

Hrvatski ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, zajedno s još 27 svojih kolega iz zemalja EU, u srijedu 16. rujna 2015. godine, u Vatikanu će se susresti s Papom Franjom.

Audijencija se održava uoči nadolazeće Konferencije stranaka okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koja će biti u prosincu ove godine u Parizu. Ministri će s Papom razgovarati o globalnom problemu klimatskih promjena i okolišne degradacije te kako doprinijeti rješavanju tih problema.

Što će nam profit, ako uništimo planetu na kojoj živimo?!

Papa Franjo je u lipnju objavio encikliku Laudato si - O brizi za naš zajednički dom, te tom prilikom, klimu proglasio općim dobrom, a brigu o okolišu moralnom obvezom. Također, pozvao je sve ljude da budu čuvari stvaranja čime je dao dodatni poticaj svima koji brinu za planet. Enciklika je ujedno i poziv na postizanje međunarodnog dogovora o smanjenju globalnog zagrijavanja kao i upozorenje onima koji se bogate zlouporabom prirodnih resursa. Papa je istaknuo da će najteže posljedice klimatskih promjena osjećati siromašni ljudi iz zemalja u razvoju, jer će sve više morati migrirati.

21. konferencija stranaka okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama koja će trajati od 30. studenoga do 11. prosinca 2015. godine, trebala bi rezultirati međunarodnim sporazumom, koji će omogućiti smanjenje emisija stakleničkih plinova i odgovoriti na očekivanja sve većeg broja stanovništva pogođenog klimatskim promjenama.

Najveći zagađivači su industrija i promet

Trenutno je jedini obvezujući međunarodni instrument za smanjenje stakleničkih plinova Protokol iz Kyota koji je na snazi od 2005. i čija je primjena produžena Amandmanom iz Dohe do 2020. godine, kada bi na snagu trebao stupiti sporazum koji će biti dogovoren u Parizu.

Protokol iz Kyota teži smanjenju šest stakleničkih plinova i to ugljičnog dioksida, metana, dušikovog oksida, fluoriranih ugljikovodika, perfluoriranih ugljikovodika i heksafluorida, budući da su se tokom posljednjih nekoliko desetljeća, koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi povećale zbog izgaranja fosilnih goriva u industriji i prometu, što je pridonijelo globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama.

Rusija je, primjerice, protokol ratificirala 2005. godine, Hrvatska 2007, no SAD ga nije još uvijek. Greenpeace, pak, smatra da su njime postavljeni preskromni ciljevi, kojima se neće postići veći pomaci.

Foto: w2.vatican.va