Zdrava prehrana je skupa?

U vrijeme kada cijene osnovnih životnih namirnica gotovo svakodnevno rastu, sve češće se na raznim portalima i forumima može pročitati tvrdnja da je zdrava prehrana postala luksuz rezerviran samo za one s dubljim džepom.

No, je li ta tvrdnja uistinu utemeljena ili je riječ o duboko ukorijenjenoj zabludi?

Dvije stručnjakinje za nutricionizam, Melisa Ibrović Zahirović i Vedrana Vinšek, složne su za portal foodfacts.news u jednom: zdrava prehrana nije privilegija, već odluka, plan i edukacija.

"Kao nutricionistica koja svakodnevno komunicira s ljudima različitih životnih stilova i budžeta, mogu reći s punom sigurnošću, zdrava prehrana nije luksuz već stvar informiranosti, planiranja i promjene navika", ističe Melisa Ibrović Zahirović, mag. nutr.

Dodaje kako je točno da su neke zdrave namirnice, poput maslinovog ulja ili domaćeg meda, skuplje u odnosu na procesiranu hranu, međutim, to ne znači da je cjelokupni način zdrave prehrane nedostižan. Ključ leži u planiranju obroka, kupovini sezonskih i lokalnih proizvoda, kuhanju kod kuće i izbjegavanju prekomjerne kupovine industrijski prerađene hrane.

Količina nije jednaka kvaliteti

Da bismo razumjeli stvarne razlike između klasične i zdrave prehrane, Ibrović Zahirović je tijekom srpnja 2025. analizirala realne cijene namirnica na tržištima i u trgovinama širom BiH. Rezultat toga su dvije potrošačke košarice, jedna klasična, druga zdrava. Na prvi pogled, klasična košarica izgleda povoljnije, s više proizvoda za manje novca. Međutim, sadrži uglavnom nutritivno siromašne namirnice: bijeli kruh, procesirano meso, gazirane napitke, industrijske slatkiše i grickalice.

S druge strane, zdrava košarica sadrži manje artikala, ali one bogate nutrijentima kao što su integralni kruh, jaja, piletina, povrće i voće.

Zdrava hrana pruža dugotrajniji osjećaj sitosti zahvaljujući kvalitetnim proteinima, vlaknima i zdravim mastima. Procesirana hrana, iako često jeftinija po komadu, ne pruža potrebnu sitost ni stabilnu energiju, pa se trošak gomila dodatnim međuobrocima, slatkišima i grickalicama koje brzo nestaju, ali i ostavljaju posljedice po zdravlje.

"Zdravije ne znači nužno skuplje nego znači pametnije. Dugoročno gledano, znači i jeftinije", naglašava Ibrović Zahirović, te dodaje: "Zdrav način prehrane ne samo da doprinosi boljoj energiji, stabilnijem raspoloženju i boljem snu, nego dugoročno štedi novac na lijekovima, terapijama i liječenju posljedica loših prehrambenih navika".

Zdravlje nema cijenu, ali loša prehrana ima posljedice

Vedrana Vinšek, magistrica nutricionizma iz savjetovališta Nu3vex, slaže se da se zdravoj prehrani ne pristupa dovoljno strateški. "Dugoročno gledano, izbor zdrave i nutritivno bogate hrane zapravo poništava financijsku razliku u cijeni potrošačkih košarica. Bolje zdravlje znači uštedu u zdravstvenom sustavu i u kućnom budžetu. Mnoge kronične bolesti koje danas postaju sve češće, poput dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka i pretilosti, izravno su povezane s lošim prehrambenim navikama. A liječenje tih bolesti iziskuje i novac, vrijeme, ali i životni komfor".

Magistrica Vinšek naglašava kako nije istina da zdrava prehrana mora biti skupa. "Sezonsko i lokalno povrće, mahunarke, zobene pahuljice, jaja, domaće mlijeko..., to su pristupačne, kvalitetne namirnice koje možemo uklopiti u svakodnevni jelovnik. Ključ je u organizaciji, odnosno planiranju tjednih obroka, izbjegavanju impulzivne kupovine i spremanju obroka kod kuće".

Dodaje i kako postoji niz uhodanih marketinških trikova koji konzumente navode na skuplje, a ne nužno zdravije opcije. "Ne moramo kupovati ‘superhranu’ iz uvoza, ne trebamo svaki dan jesti avokado, losos ili egzotično voće. Naše domaće jabuke, mrkva, grah, leća, kupus i integralni kruh mogu biti temelj izuzetno kvalitetne prehrane", kaže naša sugovornica.

Zdrava prehrana kao sustavna odgovornost

Obje nutricionistice ističu kako je zdravija prehrana nešto što mora imati i sustavnu i edukativnu podršku. Potrebno je više ulaganja u promociju lokalnih i sezonskih proizvoda, subvencioniranje zdravih prehrambenih opcija poput integralnih žitarica i svježih proizvoda, kao i edukacija djece i roditelja u školama i vrtićima.

"Moramo se udaljiti od ideje da zdrava prehrana znači egzotični meni i umjesto toga ljudima pokazati kako od običnih, pristupačnih namirnica mogu napraviti zdrav i ukusan obrok. Grah, jaja, krumpir, sezonsko povrće, to su sastojci zdrave prehrane koju si svi mogu priuštiti", kaže magistrica Vinšek te citira Hipokrata: "Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana".

Dakle, tvrdnja da je zdrava prehrana skupa je djelomično točna. Naime, zdrava prehrana nije luksuz, nego najmudrija investicija koju možemo napraviti, za sebe, za svoju djecu i za svoju budućnost. Kvaliteta prehrane utječe na razinu energije, koncentraciju, emocionalno stanje i otpornost organizma. A najvažnije, štedi novac dugoročno jer smanjuje rizik od bolesti i potrebe za terapijama i lijekovima. Ako kupujemo planski, biramo sezonske i lokalne proizvode, kuhamo kod kuće i učimo prepoznati razliku između prirodnog i prerađenog, zdrava prehrana postaje ne samo moguća, već i prirodna, održiva i dostupna svima.