Pretraga tekstova
Udruga je Ministarstvu poljoprivrede proteklih dana predala zahtjev za pokretanje postupka registracije zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla slavonskog kulena-kulina na razini Europske unije
Nakon što je prošle jeseni Udruga Slavonski domaći kulen-kulin izborila nacionalni certifikat, odnosno slavonski kulen ili slavonski kulin stekao oznaku zemljopisnog podrijetla, Udruga je Ministarstvu poljoprivrede proteklih dana predala zahtjev za pokretanje postupka registracije zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. Naime, Hrvatska je u pristupnim pregovorima za članstvo u EU od Europske komisije dobila jednogodišnji rok u kojemu mora sve proizvode zaštićene nacionalnom oznakom registrirati i prema pravilima EU, ili će cijeli postupak morati iznova ponoviti, što traži ne samo vremena nego i gomilu novca.
Valja podsjetiti, Ministarstvo poljoprivrede još je u rujnu prošle godine donijelo rješenje kojim je slavonski kulen ili slavonski kulin stekao oznaku zaštićenoga zemljopisnoga podrijetla. No, time nije završio posao Udruge Slavonski domaći kulen-kulin, već je uslijedio postupak za legalne proizvođače i stjecanje prava na korištenja oznake zaštite.
Za nadzor i kontrolu oznake zemljopisnog podrijetla ovlašten od strane Ministarstva poljoprivrede je Biotehnicon d.o.o. iz Zagreba. Certifikatom/oznakom zemljopisnog podrijetla se štiti autohtoni i tradicionalni proizvod. Certifikacija proizvoda propisuje cjelokupnu proceduru, od uzgoja svinja, vrste pasmina svinja, karakteristike mesa do načina dimljena, sušenja i zrenja. To uključuje i fizikalno-kemijske i organoleptičke karakteristike samog proizvoda, način pakiranja i označavanja proizvoda. Prvih 11 zahtjeva proizvođača slavonskog kulena ili kulina s područja Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Osječko-baranjske županije krajem prošle godine pristiglo je u Biotechnicon. Upravo će oni idućeg svibnja, kada je najraniji rok za dozrijevanje kulena iz ovojesenske svinjokolje imati prve kulene sa certifikatom zemljopisnog podrijetla.
Očekivanja su kako će dobivanje certifikata/oznake zemljopisnog podrijetla pomoći proizvođačima u smislu povećanja potražnje i konkurentnosti slavonskog kulena, ali i povećanja njegove cijene. Također, proizvođači će dobiti veće tržište, a i spriječit će se nelojalna konkurencija te zlouporaba imena. "Ovom zaštitom svi nelegalni proizvođači bit će eliminirani s tržišta jer će svaki kulen imati markicu koja će potrošaču garantirati kvalitetu, ali i plaćene pristojbe poput PDV-a", kaže tajnik Udruge Slavonski domaći kulen-kulin Andrija Matić. Po njegovim riječima, svi oni proizvođači koji imaju registriranu proizvodnju, a to znači da ispunjavaju sve uvjete koji vrijede i u zemljama EU, ondje će moći i prodavati svoje kulene.
Oznakom izvornosti u nacionalnim okvirima Hrvatska je do sada zaštitila šest proizvoda, a zemljopisnom još devet. Sam postupak ishođenja zaštite na razini EU zna potrajati te je teško predvidjeti kada bi mogao završiti. U svakom slučaju, u Udruzi Slavonski domaći kulen-kulin se nadaju pozitivnom ishodu, svjesni da certificiranje nije jeftino, kao i da će se oni proizvođači koji ga ishode morati pridržavati čvrstih i jasnih pravila EU u proizvodnji i plasmanu te poznate slavonske delicije.
Tagovi
Slavonski kulen-kulin Domaće Zaštita Zemljopisno podrijetlo Plasman Proizvodnja Udruga Oznaka izvornosti
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji