Zastupnici za smanjenje šećera u dječjoj hrani

Pretilost djece je problem čijem rješavanju treba pristupiti od samog djetova rođenja, stoga je veliku buru u Europskom parlamentu podigao prijedlog Europske komisije da se gornja granica za udio šećera u hrani za bebe postavi na 30%.

Europarlamentarci su s 393 glasa "za" i 305 "protiv" tako izglasali veto na stupanje te odredbe na snagu. Predstavničko tijelo EU ima ovlasti za rušenje ovakvih zakona i time je sporni prijedlog vraćen Europskoj komisiji na doradu. Odbacivanje prijedloga podržali su i naši eurozastupnici Davor Škrlec i Biljana Borzan, koji su ujedno i članovi Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta.

Škrlec smatra da spomenuta rezolucija Zelenih odnosno ESS-a, predstavlja važan iskorak u zaštiti zdravlja djece i novorođenčadi.

EU komisija predložila znatno više šećera od preporuka WHO

"Drago mi je što je Europski parlament podržao prijedlog naše rezolucije o dopuni Uredbe i tako odbacio usvajanje nacrta Komisije za EU pravila o dječjoj hrani koja bi omogućila znatno više šećera nego su preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Nažalost, sve više djece danas je pretilo, što može dovesti do razvoja raznih oboljenja kao što je, primjerice, dijabetes. Zdravstveni rizici koji su povezani s prekomjernom potrošnjom šećera i upotrebom pesticida u hrani, moraju biti smanjeni na najnižu moguću razinu i stoga je jako važno da je ovaj prijedlog prošao, jer su djeca, a posebno dojenčad, najranjiviji potrošači", ističe Davor Škrlec.

Parlament je obrazložio svoje protivljenje u rezoluciji, navodeći kako su predložene odredbe suprotne svim zdravstvenim savjetima Svjetske zdravstvene organizacije. Nadalje, uvođenje takve hrane, posebno u tako ranoj fazi, može doprinijeti rastućoj razini pretilosti djece i utjecati na razvoj sklonosti prema okusima koji se kod djece još razvijaju.

Samoregulacija prehrambene industrije

"Komisija je jednostavno prepisala odredbu iz 1996. godine, prema kojoj hrana za bebe može sadržavati i do 30% šećera, a to je suludo. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija je 2015. objavila preporuku da se u hranu za bebe do dvije godine starosti, uopće ne bi trebali dodavati šećeri i sol. U raspravi o kvaliteti hrane samoregulacija prehrambene industrije je moguće rješenje, no kada su u pitanju djeca, treba djelovati propisima",smatra Borzan te dodaje kako iz škola treba zakonom izbaciti nezdravu hranu i pića te ograničiti njihovo reklamiranje djeci.

Loša prehrana uzrokuje više bolesti nego cigarete i alkohol

U obrazloženju je naveden i podatak da je na svjetskoj razini, loša prehrana daleko najveći temeljni uzrok raznih bolesti koje završavaju smrću, čak veći i od duhana, alkohola i fizičke neaktivnosti zajedno.

"Stav Europske komisije jest da Europska agencija za sigurnost hrane još nije izdala službene smjernice za određivanje gornjih preporučenih granica šećera u hrani. Međutim, identično objašnjenje dobili smo i 2013., dakle prošle su skoro tri godine bez pomaka. Je li to radi pritiska prehrambene industrije ili nekih drugih razloga, ne želim nagađati", zaključila je Biljana Borzan.

Foto: pixabay.com