Očekuje se čvršće povezivanje domaćih poljoprivrednika s prehrambenom industrijom, a mrežu kooperanata šire od Međimurja do Slavonije.
U poljoprivrednim krugovima sve češće se čuje da je rajčica kultura budućnosti. Tako misli i Božidar Plantak iz podravskog mjesta Delovi, koji je od roditelja na OPG-u naučio raditi i ne odustajati lako.
Ovaj mladi poljoprivrednik bavi se ratarskom proizvodnjom na 300 hektara. Uzgaja uljanu repicu, pšenicu, kukuruz, soju, bob, grašak te sjemensku pšenicu. Zadnjih pet godina proizvodi industrijski grašak za Podravku.
Dogodine planira proširiti proizvodnju i to na industrijsku rajčicu, za početak na pet hektara. Kaže da danas posluje puno bolje nego prije, jer ima siguran otkup i podršku agronomskih stručnjaka koji mu pomažu, savjetuju i obilaze.
"Vrlo sam zadovoljan suradnjom s Podravkom, svi su dogovori obostrano ispoštovani. Moj cilj je proizvesti čim više, a dalje je u Božjim rukama“, kazao je na susretu kooperanata u Koprivnici. Poručio je i drugim proizvođačima da je udruživanje ključ uspjeha u proizvodnji industrijskog povrća.
Božidar nije jedini ratar u Podravini koji se okreće proizvodnji povrća. Motivacija za takvu odluku je najava Podravke o podizanju domaće proizvodnje rajčice, te izgradnji tvornice za preradu u Kalniku koja će je prerađivati četiri puta više nego dosadašnja u Istri.
Pokusna proizvodnja krenut će od idućeg svibnja, a za investiciju u tehnologiju ova je tvrtka osigurala oko 17 milijuna eura. Računaju na svoje kooperante i šire mrežu novih, jer žele kvalitetnu i dostupnu sirovinu koja je relativno blizu.
Ako je opskrba sigurna, to onda znači i rast proizvodnje, tako razmišljaju u Podravki, koja je u Koprivnici okupila svoje kooperante da vide kakva je za njih bila ova proizvodna godina, koja su im očekivanja i planovi.
Ove godine tvrtka je provela pilot projekt s nekoliko kooperanta da vide kako im "leži“ proizvodnja rajčice i koliko je zahtjevna. Prema riječima predsjednice Uprave, Martine Dalić, taj je test prošao dobro i poljoprivrednici su zadovoljni prinosima.
"Naučili smo lekcije o mogućim rizicima i kako proizvodnja reagira na klimatske i druge promjene, ali saditi se mora“, kazala je okupljenim kooperantima.
Tijekom jeseni će napraviti plan, odnosno, što u dijelu proizvodnje rajčice nude kooperantima, jer iduće godine žele napraviti dodatni iskorak i povećati površine, obrazložila je. Istaknula je i da ih uvoz, troškovi transporta, te pitanje kvalitete sirovina navodi da se u proizvodnji moraju puno čvršće organizirati.
Uz otkup u Istri trebat će godišnje oko 300 ha poljoprivredne površine za proizvodnju industrijske rajčice, pa će mrežu kooperanta snažno širiti i na kontinentu od Međimurja do Slavonije, objasnila je Dalić.
Podravka kao najveća poljoprivredno-prehrambena industrija mora imati dublju i čvršću ukorijenjenost u hrvatsku poljoprivredu, naglasila je predsjednica Uprave, Martina Dalić
S obzirom da je u zadnje dvije godine Podravka uložila značajna sredstva u navodnjavanje i mehanizaciju – to su jasni znaci da misle ozbiljno, rečeno je u Koprivnici, ne samo u vlastitoj proizvodnji nego i suradnji s kooperantima, kojima žele biti pouzdan partner na kojega mogu računati i sa kojim će u dužem razdoblju moći dogovarati proizvodnju.
Kooperant Dario Makovac vlasnik OPG-a Dandi iz Savudrije koji proizvodi industrijsku rajčicu za Podravku od 1995. godine istaknuo je da proizvodnja bez navodnjavanja i uvođenja novih tehnologija ne dolazi u obzir. "Bez vode ne treba ići u proizvodnju, jer tamo gdje sam navodnjavao imao sam prinos od 140 tona po hektaru. To je veliki trošak, ali bez toga ne možete raditi", kazao je.
Mario Habijanec iz Koprivničkih Brega koji već 20 godina za njih proizvodi grašak, ciklu i rajčicu, isto je zadovoljan suradnjom. "Prate nas u proizvodnji, tu smo kao mala obitelj, dogovaramo se iz dana u dan, njihovi stručnjaci nam pomažu u svim aspektima proizvodnje. Radimo planski, proširujemo navodnjavanje, koristimo moderne tehnologije, uvodimo nove strojeve za branje koji smanjuju potrebu za radnom snagom koja nedostaje", kazao je.
Predsjednica Uprave Podravke je naglasila da je poljoprivreda u fokusu poslovnih planova i svih njihovih strategija, jer je prošlo vrijeme kada se moglo sirovinu za proizvodnju nabavljati jeftino na globalnom tržištu. Dodala je kako je tvrtka napravila ozbiljan zaokret u svojoj strategiji što se već vidi po rezultatima, te imaju ambiciozne planove u proizvodnji koji zahtijevaju kvalitetnu i dostupnu sirovinu, sigurnost opskrbe i rast proizvodnje na temelju domaće poljoprivredne sirovine.
Dalić je istaknula da se već mogu vidjeti prvi jasni znakovi i rezultati, a to su vlastite površine kojima raspolažu. Ove godine navodnjavat će 156 hektara, tu je i moderna mehanizacija, kao i proširenje mreže kooperanata jer žele biti još snažniji partner hrvatskoj poljoprivredi.
Ova je tvrtka jedan od najvećih kupaca žitarica u Hrvatskoj, a to će i ostati, poručila je Martina Dalić. No, žele povećati proizvodnju primarno rajčice, a onda i paprike, odnosno povećati angažirane poljoprivredne površine.
"Rajčica je kultura budućnosti, njena potrošnja u svijetu godišnje raste tri posto“, kazao je Dalibor Kezele, direktor poljoprivrede u Podravki na panel raspravi s kooperantima te istaknuo da je tržište industrijskog povrća u odnosu na žitarice u cjenovnom smislu puno sigurnije.
"Vjerujem da interes postoji i da Podravka kao najveća poljoprivredno-prehrambena industrija mora imati dublju i čvršću ukorijenjenost u hrvatsku poljoprivredu, te voditi se onom narodnom “uzdaj se u se i u svoje kljuse”, zaključila je Martina Dalić.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
Ante Starčevića 32,
48000 Koprivnica,
Hrvatska
tel: 0800 0808,
e-mail: podravka@podravka.hr
web: https://www.podravka.hr/
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Kod uzgoja povrća mora se imati VODA za navodnjavanje i u tom smislu u Slavoniji MORAJU se graditi male i velike akumulacije ! U sklopu HRVATSKE AGRARNE REFORME - STRATEGIJE RAZVOJA POLJOPRIVREDE , mora se mijenjati Zakon o vodama u smislu da Hrvatske vode , Hrvatske šume , vodovodna poduzeća , lokalne vlasti , vlasnici zemlje , ODREDE lokacije za akumulacije , imovinsko rješavanje zemlje i IZGRADNJA u idućih 10 godina ! Trenutno ima jezero Borovik , Petnja , ali od tih jezera MORAJU se ukopati cijevi ! Tada bi koristili VISINSKE razlike i prirodni pad vode ! Inače smještaj vode za SLAVONIJU je nepovoljan , sjever Drava , jug Sava , istok Dunav i započeti kanal Dunav - Sava ! U središnjem dijelu NEMAMO veće vodotoke pa se moraju graditi akumulacije ! U svakom slučaju , od Neretve pa do Slavonije i Baranje imamo zemlju i za PUNO POVRĆA !