Za Uskrs će 42 posto Hrvata kupovati domaće

Za Uskrs će skromnija hrvatska košarica iznositi 650, srednja oko 1.200, a bogata 1.600 kuna, procjena je to HGK o ovogodišnjoj uskršnjoj potrošnji što je u skladu s prošlogodišnjom. Gotovo polovica Hrvata kupovat će u velikim hipermakretima, njih 43%, dok će se za manje prodavaonice odlučiti 31%, a na tržnicu će u kupovinu krenuti 26%.

"Cijene se razlikuju u vrsti i količini proizvoda, kao i cijeni glavnih proizvoda u košarici. Skromnija će uključivati primjerice srdelice ili oslić za večeru na Veliki petak, svinjetinu za uskršnji ručak, dok će bogatija košarica uključivati bakalar za Veliki petak i janjetinu za uskršnji ručak", kaže Tomislava Ravlić, pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK.

Građani potiču domaću industriju

Većina građana, ipak će, dodaje ona, na žalost, jedva uspjeti namaknuti dovoljno financijskih sredstava i za skromnu košaricu. Trgovina sezonska djelatnost, a blagdani već tradicionalno razdoblje kada se u trgovini troši više nego obično. Uskrs je i početak predsezone. No, nedvojbeno je, poručuju iz HGK, kako je aktualna gospodarska situacija na tržištu dovela do određenih promjena u navikama potrošača te se kupci ponašaju racionalnije, osjetljiviji su na cijenu, a postaju i praktičniji.

"Više od 42% građana za Uskrs će kupovati namirnice iz domaće proizvodnje. Građani su iz godine u godinu svjesniji nužnosti kupovanja domaćeg jer tako štitimo naš standard, proizvodnju i radna mjesta", dodala je Ravlić napominjući kako je to još jedan pokazatelj uspješnosti nacionalne akcije Kupujmo hrvatsko koju HGK provodi već 20 godina te pozvala građane da kupovinom ovoga Uskrsa vode računa o potrošnji domaćih namirnica jer tako potiču domaću industriju i cjelokupan rast hrvatskog gospodarstva.

Raste maloprodajni promet

I promet u trgovini na malo u Hrvatskoj posljednje dvije godine raste. U HGK to pripisuju nastavku uzlaznog trenda koji kontinuirano traje 17 mjeseci, odnosno od kolovoza 2014. godine, a što je posljednji puta zabilježeno 2007. Od tada se bilježe i povoljnija kretanja potrošačkog optimizma, što je doprinijelo i spomenutom trendu rasta realnog maloprodajnog prometa. Na poboljšanje potrošačkog optimizma, pak, navode u HGK, djelomično je utjecalo realno povećanje neto plaća koje je ostvareno prošle godine, što je rezultat promjene poreza na dohodak, ali i same naznake toga povećanja koje su bile poznate još 2014.

Sukladno svemu navedenom, tijekom prošle godine realni promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosjeku je bio oko 2,4% veći u odnosu na 2014. kada je rast iznosio 0,4%. No, djelomično zbog nedostatne domaće potražnje koja je rezultat višegodišnjih negativnih trendova na tržištu rada, razina ovogodišnjeg realnog prometa i dalje je niska, odnosno promet je oko 14,4% manji u odnosu na 2008. godinu.

Foto: HGK