Razlozi za visoke cijene hrane na domaćem tržištu povezani s visokim PDV-om i slabom ponudom
Iako je to bilo očekivano, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, do padanja cijena prehrambenih artikala ipak nije došlo. Unatoč prognozama Agencije Ujedinjenih naroda za hranu - FAO, koje se tiču rekordne proizvodnje žitarica u ovoj godini te spuštanja cijena hrane na čak najnižu razinu u više od godinu dana, hrvatski kupci, čiji novčanik je sve tanji, ponovno su česti gosti slovenskih, talijanskih ili mađarskih trgovina u kojima se isti proizvodi kupuju po nižim cijenama. Razlozi za visoke cijene hrane na domaćem tržištu višestruki su, a stručnjaci ih uglavnom povezuju s visokim PDV-om.
Ekonomski konzultant Damir Novotny napominje da još nekoliko čimbenika poskupljuju sastojke koji se nalaze u hrvatskim kuhinjama. "Cijena hrane prošle godine rasla je jer je bila loša godina za poljoprivredu. Narasla je cijena stočne hrane i njezinih sirovina, kukuruza i soje. Postoji i problem slabe ponude. Kod nas je nedovoljna ponuda hrane, još uvijek prevladavaju zalihe i tek kad se nabave nove, vidjet ćemo kakvo će biti kretanje cijena ", donosi Glas Istre.
"Usporedimo li cijenu hrane u maloprodaji sa cijenama u Austriji, Sloveniji, Italiji ili Mađarskoj, uočit ćemo kako je velika razlika u PDV-u. Kod nas je uglavnom 25 posto, dok je u svim tim zemljama PDV na hranu između 8 i 9,5 posto", objašnjava Novotny.
Statistika pokazuje porast cijena hrane u Hrvatskoj i zemljama regije na godišnjoj razini. Cijene prehrambenih artikala Hrvatskoj rasle su po stopi od 6,5 posto, dok je u susjednoj Srbiji hrana dvostruko poskupjela. Zabilježen je porast cijene hrane u Makedoniji za 5,3 posto, te u Sloveniji za 3,3 posto. Povrće je u svim zemljama regije snažno, "dvoznamenkasto" poskupjelo.
"Kod nas, kada govorimo o svježoj hrani koja se svakodnevno kupuje, cijene su još uvijek previsoke. Kako sam rekao, uzrok je i u niskoj konkurenciji, odnosno ponudi. Slične efekte vidimo i u Srbiji i u drugim zemljama regije", potvrđuje ekonomist Novotny za Glas Istre.
Stručnjak za ekonomiku poljoprivrede i ribarstva dr. Miroslav Tratnik sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta smatra da nismo bili dovoljno oprezni u prilagodbi Europskoj uniji.
"Više smo se bavili usklađivanjem s pravnom normativistikom EU, a manje s cjelovitim organiziranjem i operacionaliziranjem vlastite poljoprivrede. Parcijalno smo i neuravnoteženo koristili domaća sredstva i kohezijska sredstva poticanja u poljoprivredi što bi sada moglo imati za posljedicu „rogove u vreći“. To se nedavno vidjelo s mljekarima, sada s proizvođačima pšenice, a sutra, možda s vinarima i maslinarima", upozorava dr. Tratnik.
Foto: RGBStock.com
Tagovi
Autorica
Veganska svinjetina ne može, ali nazivi kobasica, burger i odrezak ostaju bez pravne zaštite?
Jagode sadrže više vitamina C nego naranča?
Proizvodnja hrane životinjskog podrijetla u sljedećem desetljeću porast će za 14 posto?
Kurkuma u kombinaciji s crnim paprom može izazvati oštećenje jetre?
Karolina Rastija
prije 3 dana
Danijela, i dalje je u dobrom stanju, dobili smo od tad dva puta kišu pa se nekako opire suši, da
Danijela Plavšić
prije 4 dana
Koji je to hibrid, obećava? Kakvo je sad stanje opire li se suši? Vidim PR9975 :)
