Pretraga tekstova
Proces zaštite naziva započeo je u veljači 2017. godine, kada je Udruga kuhara Varaždinske županije podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake.
Od danas se na popisu zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla nalazi i Varaždinski klipič, 27. po redu registriran hrvatski proizvod, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Proces zaštite naziva započeo je u veljači 2017. godine, kada je Udruga kuhara Varaždinske županije podnijela Ministarstvu zahtjev za zaštitu oznake, a područje proizvodnje obuhvaća zemljopisne prostore te županije. Europska komisija je u Službenom listu EU od 6. listopada 2020. godine objavila da je upisan u registar.
"Varaždinski klipič je ručno rađeno pšenično mliječno pecivo proizvedeno od glatkog pšeničnog brašna, mlijeka, suncokretovog (ili biljnog) ulja, kvasca, šećera te soli od kojih se radi tanko tijesto koje se potom razvlači, reže na trake i mota u oblik prutića dužine najmanje 25 cm koji s obje strane moraju imati po 4 nabora. Površina prutića premazuje se jajem i posipa sjemenkama kumina", pojašnjavaju iz Udruge kuhara.
Nadalje, pečeni klipič je hrskav, mliječno-kiselkastog okusa koji na nepcima prvotno ostavlja dojam mekoće, a potom se topi u ustima. Izvana je tamno žute do zlatne boje, glatke i čvrste konzistencije, dok je unutarnja tekstura bijele boje, mekana i rahla.
Podsjećamo, nedavno se popisu pridružio i Brački varenik. Riječ je o proizvodu koji se koristi kao dodatak jelima, a dobiva se ukuhavanjem ocijeđenog soka svježeg ili prosušenog grožđa autohtonih sorata vinove loze.
Brački varenik 26. hrvatski proizvod zaštićen na razini Europske unije
Uz sada registrirani naziv Varaždinski klipič, drugi već registrirani proizvodi su: Krčki pršut, Ekstra djevičanskog maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl i Brački varenik.
Izvori
Tagovi
Varaždinski klipič Registar ZOZP Europska unija
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.