Umjesto krize, njima teče struja i mlijeko

Malo je onih koji u ovo nesigurno vrijeme ulaze u nove investicije u poljoprivredi, posebno u mljekarskom sektoru koji je u velikim problemima. Tako je za mnoge, ideja o gradnji nove farme s 250 muznih krava prema najsuvremenijim svjetskim standardima i bioplinskih postrojenja, na vrhuncu ekonomske krize, možda bila ludost.

No, za dr. vet. med. Davora Adžića iz Tordinaca i njegovog partnera i suvlasnika tvrtke Davora Becića, dipl. ing. poljoprivrede, to je bila velika prilika.

Danas je njegova farma muznih krava i bioplinsko postrojenje jedan od oglednih primjera kako treba poslovati. Landia d.o.o. ima 300 muznih krava, dnevno proizvode prosječno 28 litara mlijeka po kravi, sveukupno 7.500 litara najviše EU klase. Od toga je, kako navodi Glas Slavonije, u novoj robotiziranoj farmi podignutoj 2011. godine i 250 muznih krava. Ukupna vrijednost investicije s bioplinskim postrojenjem iznosila je 5 milijuna eura. Investicija je podignuta uz podršku Meggle-a i kredita HBOR-a na 10 godina uz dvije godine počeka. Na ovoj suvremenoj farmi radi 5 radnika, a u cijeloj Landiji 40 radnika.

"S Meggleom inače radimo od prvog dana povratka u Tordince još od 1999. godine, kada smo krenuli u proizvodnju mlijeka s 50 muznih krava. Ova nova farma nije građena preko operativnog programa jer ga nije više bilo, a na proširenje i povećanje proizvodnje mlijeka sam se odlučio jer je mlijeko jedini proizvod po koji ti netko dođe u samo dvorište, odveze i redovito svaki mjesec plati, takav je slučaj sa Meggleom, što izuzetno cijenimo u ova teška vremena. Imamo još dvije stare farme, obrađujemo 700 hektara zemlje, što u zakupu što u koncesiji. Sve je mlijeko proizvedeno u extra klasi, a budući da je sve robotizirano stado je jako mirno, nema stresa, tjeranja krava dva puta dnevno na mužnju. Dok jedne leže u staji koja je prozračna i zadovoljava sve uvjete za dobrobit životinja, druge jedu, treće idu na mužnju. Na farmi se poštuje i nitratna direktiva, kroz bioplinsko postrojenje gnojnica prelazi drugi oblik gdje je dušik mnogo pristupačniji" kaže Adžić za Glas Slavonije.

Procedura dobivanja dozvole za proizvodnju struje prekomplicirana

Što se tiče bioplinskog postrojenja, ono je, snage 1 mW/h, što je dovoljno da zadovolji potrebe za strujom 200-tinjak kućanstava na dnevnoj bazi. Inače Landia je i u Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE-u) pronašla kvalitetnog partnera s kojim ima potpisan ugovor kao povlašteni proizvođač struje iz stajnjaka na 14 godina i zagarantiranu cijenu i otkup.

"Ova proizvodnja struje na farmama je vrlo rentabilna, a HROTE ju redovito mjesečno plaća. Držim da bi trebalo imati u Hrvatskoj više ovakovih postrojenja. Za sada postoji samo u tvrtki Žito, Osatini, Agrokoru i kod nas u Landiji. Jedan od razloga što nema više ovakovih postrojenja jest i taj što je procedura dobivanja dozvola preduga i komplicirana, ali i jer nedostaje suport resornog ministarstva i Poljoprivredne savjetodavne službe u smislu da se bar pomogne prosječnom OPG -u da ide na gradnju bar manjih postrojenja", kaže Adžić.

U sklopu tvrtke Landia je i veterinarska ambulanta, poljoprivredna ljekarna pa i sušara kapaciteta 7.000 tona, a Davor Adžić ne samo da nije požalio što je ušao u tolike investicije nego, kaže, planira i nove.

"Teško je danas u agraru, ali nisam požalio. Nadamo se da u mljekarstvu ide na bolje, cijena mlijeka raste, a inputi padaju. Planiram što prije povećati proizvodnju mlijeka i na ovoj lokaciji sagraditi još jednu farmu s 250 grla i za još 7.000 litara dnevno povećati proizvodnju mlijeka", kaže Adžić.

Foto: http://images.businessweek.com