Ukrajinska jaja iz kaveznog uzgoja i dalje stižu na europsko tržište kao ekološka?

Ukrajinska jaja podrijetlom iz kaveznog uzgoja i dalje se prodaju kao ekološka na europskom tržištu, upozorava flamansko udruženje peradara Landsbond Pluimvee. Unatoč strožim propisima o označavanju, uvedenima prije godinu dana, mnoge države članice EU ne provode nova pravila ostavljajući prostor za zlouporabe i nelojalnu konkurenciju, objavio je Gefluegelnews.

Prema europskim propisima koji su stupili na snagu 8. studenog 2024., farme moraju izravno u peradarniku otisnuti oznaku na svako pojedinačno jaje. Time se željelo spriječiti miješanje jaja različitih uzgojnih sustava u pakirnicama, gdje je prethodno dolazilo do pogrešaka, ali i namjernih manipulacija.

No godinu dana kasnije, situacija je daleko od ujednačene. Kako pišu, Belgija se drži propisa, ali mnoge druge zemlje to ne čine. Prema Landsbond Pluimveeju, u nekim državama pakirnice i dalje prihvaćaju jaja iz Ukrajine bez potrebne ovjere te ih potom prosljeđuju kao ekološka.

Industrija tražila stroža pravila, ali nedostaje primjena

"Bez žigova stavljenih izravno na farmi, prijevaru je gotovo nemoguće spriječiti", upozorava Martijn Chombaere iz flamanskog udruženja.

Zanimljivo je da su upravo europske peradarske organizacije bile među glavnim zagovornicima strožih pravila, tvrdeći da se jaja iz različitih uzgojnih sustava u pakirnicama svakodnevno miješaju, što povećava rizik pogrešaka. EU je zato odlučila da odgovornost treba prebaciti na same farme, odnosno "proizvodne jedinice".

Međutim, istraživanje iz 2024. otkrilo je da samo Belgija, Njemačka, Nizozemska i Italija dosljedno provode novi sustav. Francuska najavljuje prelazak, no uz određene rezerve.

EU ponovno uvela carine i kvote na ukrajinske poljoprivredne proizvode

Ostale zemlje, Danska, Finska, Mađarska, Irska, Španjolska i Švedska, nastavljaju s označavanjem isključivo u pakirnicama. To im omogućuje europska uredba koja dopušta iznimke "na temelju objektivnih kriterija", iako se ti kriteriji nigdje jasno ne definiraju.

"Možemo samo nagađati što bi to trebalo značiti", kaže Chombaere.

Bruxelles nema pregled nad provedbom

Dodatni problem je što države članice nisu obvezne izvještavati Bruxelles o korištenju izuzeća. Zbog toga se zapravo ne zna koje zemlje poštuju nove propise, a koje ne.

"Zatvorili su jedna stražnja vrata i otvorili druga", kritičan je Chombaere. Po njemu, posljedice su jasne: nelojalna konkurencija unutar EU i očuvanje prostora za prijevaru. Nakon sve glasnijih upozorenja, Europska komisija najavila je reviziju do kraja godine. Cilj je dobiti napokon jasnu sliku o tome kako se propisi provode na terenu.

"Pričekat ćemo rezultate prije nego što se donesu daljnje mjere", navodi Chombaere, dodajući da EU priznaje probleme, ali i dalje ne daje rješenje.