Pretraga tekstova
Kruh i žitarice najskuplje plaćaju stanovnici Danske, a najmanje Rumunjske.
Cijene kruha i žitarica prošle su se godine razlikovale u državama članicama Europske unije.
Prema Eurostatu, cijena je bila čak 2,5 puta veća u najskupljoj državi članici, u odnosu na najjeftiniju.
Kada se one usporede s prosječnim indeksom od 100, rezultati pokazuju da se za kruh i žitarice najviše plaćalo u Danskoj, a ondje je on iznosio 153. Slijede ju Austrija s indeksom od 135, Luksemburg, Finska te Švedska s indeksima od 127.
Nasuprot tome, najniže cijene bilježi Rumunjska (indeks razine cijena 56), zatim Bugarska (67) te Poljska (70).
Prema službenim podacima, Hrvatska i Estonija su najbliže prosjeku indeksa.
Prema Numbeo bazi podataka o troškovima života na globalnoj razini, u norveškom gradu Espoou spremni su platiti čak 3.30 eura za pola kg bijelog kruha. Slijedi ga islandski Reykjavik s cijenom od 3,24 eura te švicarski Zug s 3,16 eura.
Najjeftinijih pola kg bijelog kruha plaćaju u moldovskom gradu Chisinau i to 0,31 eura.
Kada je riječ o Hrvatskoj, on je najskuplji u Dubrovniku i košta 1,22 eura, a najjeftiniji u Osijeku gdje prema ovoj bazi podataka košta 0,73 eura.
U odnosu na prošlu godinu, evidentno je da je došlo do poskupljenja.
Tagovi
Cijene Kruh Žitarice Europska unija Indeks Cijena kruha
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.