Tri desetljeća restauracije posrnulih poljoprivrednih giganata dolazi na naplatu

Njegova je priča započela još u Jugoslaviji, razvijala se kroz Bosnu i Hercegovinu te dakako Hrvatsku, a danas je akterom šire EU agrarno-prehrambene scene. Kroz tri države, ratove i političke prevrate, on je stvarao, ulagao i razvijao – preuzimajući rizik u uvjetima koji nisu bili osobito skloni poduzetnicima.

“Mi smo restauratori propalih firmi, ali i inovatori kad su nove investicije u pitanju” rekao je Marko Pipunić (64) istakavši da nisu sudjelovali u privatizaciji, već najčešće kupovali posrnule tvrtke, one u stečaju ili predstečaju.

Od trgovca do proizvođača

Kao trgovci krenuli su razvijati poslovanje i od početaka pokazivali ambiciju, koja je ključan trenutak doživjela 2005. preuzimanjem Novog Agrara. Tek su tada, kazuje, odvažnije zakoračili u primarnu proizvodnju. Danas je Žito Grupa potpuno ‘vertikalno integrirana’ – ili narodski rečeno - njihovo poslovanje uključuje sve - od njive do stola.

Oni proizvode kukuruz i stočnu hranu kojom tove svinje od kojih potom prave pršut, a kojeg zatim obrađuju i distribuiraju do krajnjih kupaca. Dodatno, unazad nekoliko godina Dobro se može uživati i u njihovom restoranu. Dakako tu su i brojni drugi proizvodi, temeljem kojih su oni kroz tri desetljeća postali jednim od najvažnijih aktera hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije u cjelini.

Isto podvrđuju brojke. Grupa broji 1.200 zaposlenih, obuhvaća 20 poslovnih subjekata, posluje kroz četiri segmenta (divizije) te ostvaruje konsolidirani prihod od 335 milijuna eura, govore lanjski podatci.

U posljednjih devet godina investirali su više od 200 milijuna eura, a očekuje se novi ciklus ulaganja vrijedan dodatnih 105 milijuna, otkrili su članovi uprave okupljenim novinarima u Čepinu.

Vodeći Slavonski poljoprivredni proizvođači

Ne skrivaju planove, dapače. U narednim godinama planiraju ulagati u navodnjavanje, mehanizaciju, u rekonstrukciju i izgradnju svinjogojskih farmi, proizvodnju energije, proširenje kapaciteta mesne industrije, u rekonstrukciju pogona za rafinaciju ulja, širenje kapaciteta silosa i izgradnju nove tvornice stočne hrane.

Tri i pol desetljeća stvaranja rezultiralo je time da je Žito Grupa danas najveći proizvođač jaja i prerađivač uljarica u Hrvatskoj, drugi najveći proizvođač svinja i vicešampion ukupno obrađene zemlje. Dodatno, vodeći su otkupljivač žitarica i uljarica u Lijepoj našoj.

“Osjećaj stvaranja nove vrijednosti je neprocjenjiv”, opisuje optimistično Pipunić, iznimno dugovječan direktor dodajući da se “nikad nije bolje živjelo nego danas”, dok njegova Žito Grupa obilježava 35 godina postojanja.

Godišnje proizvedu 170.000 pršuta iz vlastite sirovine

Njihove ključne robne marke – Dobro, Tena, Vitalka i Žito – prepoznatljive su unutar svojih niša, a unazad nekoliko godina nimalo stidljivo izlaze i izvan tražišta Hrvatske. Naime, njima izvoz čini više od 30% prihoda od prodaje.

Investicije u tehnologije, ali i u tlo

Član Uprave za ratarstvo i stočarstvo Mato Božić ističe kako oni investiraju u ono što mnogi drugi danas zanemaruju – tlo. "Svi ulažu u nekretnine, a mi u zemlju. Vertikalna integracija omogućuje nam da organskom tvari vraćamo više nego što zakon propisuje."

Upravo stajnjak i gnojovka, primijenjeni prema potrebama biljaka, osiguravaju zdravu i održivu ratarsku proizvodnju.

2000 hektara oranica je u njihovom vlasništvu, dok je ostatak u dugogodišnjim koncesijama

Na 17.800 hektara zemlje i 60.000 hektara u kooperaciji, proizvode domaću hranu uz pomoć suvremene mehanizacije. Na godinu ulažu oko 4 milijuna eura u nove traktore, kombajne, sijačice i prskalice i drugu opremu sve ne bi li bili konkurentni.

Oprema je nužna, da, ali "u središtu je ipak – traktorist", dodaje Božić uz karakterističan osmijeh. "Traktorist je ključan čovjek našeg ratarskog sustava.“

17.800ha raspoređeno je na 800 čestica, što daje prosjek od 22 hektara

U diviziji stočarstva raspolažu s 10 svinjogojskih farmi sa 175 tisuća tovljenika i 6.700 krmača (Topigs genetike), 5 farmi za tov junadi s 5.000 grla, 2.100 muznih krava na tri lokacije s godišnjom proizvodnjom od 21 milijun litara mlijeka. Tu je i proizvodnja jaja na dvije farme iz kojih godišnje na tržište plasiraju 130 milijuna komada jaja, koje snese gotovo pola milijuna nesilica.

Po kravi trebamo 120 radnih sati godišnje, a za hektar pšenice 5 sati, otkriva Božić rezultate njihovih analiza

U šali kažu da njihove farme niču brže nego što ih stignu staviti u marketinške prezentacije – trenutno ih je 20, a produktivnost mliječnih farmi opisuju podatakom da dosežu 36 litara mlijeka dnevno po kravi.

Pršut kao simbol promjene u Slavoniji

Pipunić s ponosom govori o liniji proizvoda Dobro, pokrenutom 2016. – sugerirajući da je upravo taj iskorak potvrda da Slavonija može i puno više od, kako kaže, “fiša, čobanca i komaraca”.

Josip Bičvić, član Uprave za industriju i trgovinu, prisjetio se da je uljara bila pred zatvaranjem, a Hrvatska pred gubitkom domaće proizvodnje ulja. Danas oni u Čepinu prerađuju 150.000 tona uljarica godišnje, od kojih proizvodu 26 milijuna litara rafiniranog ulja. Napravljen je zaokret - od značajnih gubitaka do profitabilne proizvodnje.

Pripreme za sljedeću fazu - izlazak na burzu

Član uprave zadužen za financije, Jozo Ljubičić naglasio je rekordnu dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u 2024. od 66,3 milijuna eura, što je na razini 19,8% prihoda.

"Isprepletenost naših djelatnosti nam daje stabilnost", kazuje Ljubičić i pojašnjava da time u lošim godinama za žitarice ili uljarice balans imaju u stočarstvu i obrnuto. Ističu da je Grupa relativno nisko zadužena, a da razvojna ulaganja financiraju zaduživanjem kod poslovnih banaka i reinvestiranjem.

Poticaji na razini do 5% ukupnih prihoda

Budućnost Grupe vlasnici i uprava vide u izlasku na burzu. "Tranzicija vlasništva je u tijeku, ali najteže je osobno povlačenje", iskreno priznaje Pipunić.

Odluka je obiteljska, bazirana na tome da njihova djeca (njih troje, dvije kćeri i sin op.a.) baštine punu slobodu izbora vlastitih karijera.

Pripreme za izlazak na burzu su u punom jeku, dok agrarna javnost željno iščekuje informacije o narednim koracima.

Tržište određuje vrijednost

Primjer nedavne akvizicije agro divizije Fortanove sugerira da vrijednost Žito Grupe nije jednostavno definirati. Očekivanja nisu mala, jer ovako vertikalno integrirane kompanije u dobrom stanju, koje uključuju i proizvodnju i preradu mogu kod procjene računati na tzv. veće multiplikatore EBITDA jer donose manje rizike, bolju maržu i stabilniji cash-flow, pa su time atraktivnije za preuzimanje, sugeriraju financijski stručnjaci.

U ovom visokotiražnom procesu dio javnosti strahuje od potencijalnog ulaska stranih fondova u hrvatski agrar, dok se drugi vesele golemom potencijalu budućih ulaganja iz naplaćenih uspješnih restauriranja.

Uskoro će, čini se, svi koji vjeruju u potencijal domaćeg agrara, moći se i kladiti na njegov uspjeh, kupujući dionice Žito Grupe.