Trećina građana Hrvatske koristi dodatke prehrani, no koliko su uopće potrebni i sigurni?

Prema posljednjem istraživanju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), gotovo trećina naših građana odnosno njih 29% koristi dodatke prehrani, pri čemu 18% odraslih i dvostruko više djece – njih čak 41 posto, čulo se na početku novog izdanja informativno-edukativne kampanje Safe2Eat.

Upravo su dodaci prehrani tema kojom se bavi ovogodišnja kampanja Safe2Eat kojom Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potrošačima približava teme sigurnosti hrane i potiče ih da kritički promišljaju o onome što jedu. Ove godine obuhvaća rekordne 23 europske zemlje, a u Hrvatskoj je petu godinu zaredom provodi HAPIH kao nacionalni nositelj.

Kako je istaknuto, gotovo podjednako ih kod nas uzimaju žene (30%) i muškarci (27%), a najveći broj korisnika bilježi se u Zagrebu i okolici (35%), dok su najmanje zastupljene Lika i Banovina (10%). Od dodataka prehrani najčešće se koriste vitamini i multivitamini, osobito D3 kapi i kombinacije s probioticima. Odrasli češće biraju još i magnezij, željezo te kombinacije poput vitamin C + cink, dok djeca češće uzimaju sirupe za jačanje imuniteta i multivitaminsko-probiotičke čokoladice.

Do 1.100 zahtjeva za registraciju novih dodataka

Riječ je o tržištu globalno vrijednom 179 milijardi dolara, koje ubrzano raste po stopi od 8,8% godišnje. Samo u Hrvatskoj se godišnje zaprimi i do 1.100 zahtjeva za registraciju novih dodataka, a njihov je broj u posljednjih pet godina porastao za 30%. No, naglašeno je, s porastom konzumacije, raste i broj pitanja potrošača o njihovoj sigurnosti, učinkovitosti i primjeni.

"Zbog sve veće ponude i često neprovjerenih informacija u javnom prostoru, potrošači nisu sigurni što od dodataka prehrani uzimati, gdje ih sigurno kupovati i jesu li im ti proizvodi uopće potrebni", rekao je dr.sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a dodajući da su stoga ovu temu uključili u kampanju iz aspekta sigurnosti, kako bi pružili jasne, znanstveno utemeljene informacije.

"Dodaci prehrani ne zamjenjuju uravnoteženu prehranu", istaknula je prof.dr.sc. Ines Banjari, redovita profesorica iz područja nutricionizma s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek.

Ines Banjari: Neprovjerene informacije o prehrani mogu imati ozbiljne posljedice po džep i zdravlje

Kaže, njihova primjena treba biti ciljana, kada zaista postoje povećane potrebe ili manjak određenih nutrijenata. Većinu hranjivih tvari moguće je unijeti kvalitetnom prehranom, no postoje iznimke poput vitamina D, čiji je unos hranom često nedostatan, osobito tijekom zimskih mjeseci – tada je dodatna suplementacija opravdana.

"Iznimno je važno da se ljudi sa zdravstvenim problemima konzultiraju s nutricionistom, a ne uvode dodatke prehrani samoinicijativno ili savjet traže na Internetu i društvenim mrežama. Problem je i što mnogi zanemaruju čitanje deklaracija, koje sadrže ključne informacije o sastavu i pravilnoj primjeni“, upozorila je.

Računa treba voditi i o kombiniranju dodataka prehrani s pojedinim sastojcima u hrani jer, ističe, važno je znati kako pravilno trošiti dodatke prehrani jer će u slučaju nepravilne primjene učinak izostati. "Tako se, primjerice, vitamin D mora uzimati uz obrok koji sadrži masnoće jer se inače neće apsorbirati u organizmu", pojasnila je.

Složio se s tim i dr.sc. Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH-a, te dodao da premda mogu imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja, njihova široka dostupnost na brojnim prodajnim kanalima i sve veća ponuda nose i određene rizike.

Moguće nuspojave

Jer, naglasila je dr.sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani, biološki aktivne i psihoaktivne tvari pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo - osim što treba paziti na sastav, važno je i pravilno doziranje.

"Dodaci prehrani su koncentrirani izvor hranjivih sastojaka i pripadaju pod Zakon o hrani. Upravo zbog te kategorizacije, potrošači ponekad mogu pretjerati s dnevnim unosom određenog dodatka", upozorila je.

Stoga je bitno znati koje kupiti i zašto, pažljivo čitati deklaracije i ne prekoračivati preporučene dnevne doze. Kupovina preko neprovjerenih internetskih stranica i društvenih mreža zahtijeva dodatni oprez jer se može dogoditi da proizvodi nisu zdravstveno ispravni, nemaju odgovarajuću kvalitetu i način deklariranja te nisu prijavljeni u sustav monitoringa pri Ministarstvu zdravstva.

"Ako dođe do pojedinih interakcija, mogu se pojaviti i nuspojave, među kojima su najčešće probavne smetnje i osip. Svaku nuspojavu je potrebno prijaviti u sustav Nutrivigilancije“, napomenula je.

O ovoj i drugim aktualnim temama iz prehrambenog sektora stručnjaci će raspravljati na nadolazećoj konferenciji FOODCOOLTOUR ovog svibnja u Osijeku.