Tko u Europi plaća najvišu, a tko najnižu cijenu kruha?

U 2019. godini cijena kruha i žitarica u nekim razvijenim zemljama Europske unije bila je i do tri puta veća u odnosu na manje razvijene, najnoviji su to podaci Eurostata.

Ako uspoređujemo razine cijena u zemljama s indeksom prosječne razine EU od 100, rezultati pokazuju da je u 2019. cijena kruha i žitarica bila najviša u Danskoj (s indeksom razine cijena od 151), a slijede ju Austrija (133) te Luksemburg i Finska (obje 125). 

Suprotno tome, najniži indeks imale su Rumunjska (s indeksom cijena od 53), a slijede ju Bugarska (65) i Poljska (70). 

Kretanje cijena po gradovima diljem EU

Ako promatramo cijenu pola kilograma svježeg bijelog kruha, norveško stanovništvo u gradu Stavangeru i Trondheimu spremno je platiti najviše i to čak do3 EUR (22,00 kune). Odmah iza njih je švicarski grad Lozana s cijenom od 2,80 EUR (21 kunu), a u tom su rangu i danski Odense te islandski Reykjavik.

S druge pak strane, stanovnici Kišinjeva u Moldaviji, ukrajinskog Mykolaiva te ruskog Perma imaju najnižu cijenu kruha, tek 0,31 EUR (2,34 kune), navodi Numbeo.

Što se tiče same Hrvatske, najskuplji kruh ima Dubrovnik čija je cijena za pola kilograma 11,30 kuna. Na drugom mjestu nalazi se Rijeka s 8,14 kuna, a na trećem Zadar 8,02 kune. 

Kada je riječ o glavnim gradovima susjednih država, u Ljubljani ćete za pola kg kruha izdvojiti 8,88 kn, u Sarajevu 3,95 kn, u Beogradu 3,23 kn, a u Budimpešti 5,51 kuna.