Pretraga tekstova
Ako uspoređujemo razine cijena u zemljama s indeksom prosječne razine EU od 100, rezultati pokazuju da je u 2019. cijena kruha i žitarica bila najviša u Danskoj, dok je najniža u Rumunjskoj.
U 2019. godini cijena kruha i žitarica u nekim razvijenim zemljama Europske unije bila je i do tri puta veća u odnosu na manje razvijene, najnoviji su to podaci Eurostata.
Ako uspoređujemo razine cijena u zemljama s indeksom prosječne razine EU od 100, rezultati pokazuju da je u 2019. cijena kruha i žitarica bila najviša u Danskoj (s indeksom razine cijena od 151), a slijede ju Austrija (133) te Luksemburg i Finska (obje 125).
Suprotno tome, najniži indeks imale su Rumunjska (s indeksom cijena od 53), a slijede ju Bugarska (65) i Poljska (70).

Ako promatramo cijenu pola kilograma svježeg bijelog kruha, norveško stanovništvo u gradu Stavangeru i Trondheimu spremno je platiti najviše i to čak do3 EUR (22,00 kune). Odmah iza njih je švicarski grad Lozana s cijenom od 2,80 EUR (21 kunu), a u tom su rangu i danski Odense te islandski Reykjavik.
S druge pak strane, stanovnici Kišinjeva u Moldaviji, ukrajinskog Mykolaiva te ruskog Perma imaju najnižu cijenu kruha, tek 0,31 EUR (2,34 kune), navodi Numbeo.
Što se tiče same Hrvatske, najskuplji kruh ima Dubrovnik čija je cijena za pola kilograma 11,30 kuna. Na drugom mjestu nalazi se Rijeka s 8,14 kuna, a na trećem Zadar 8,02 kune.
Kada je riječ o glavnim gradovima susjednih država, u Ljubljani ćete za pola kg kruha izdvojiti 8,88 kn, u Sarajevu 3,95 kn, u Beogradu 3,23 kn, a u Budimpešti 5,51 kuna.
Tagovi
Europska unija Cijene Kruh Indeks
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Iznenadio nas je umirovljeni susjed koji je svratio u Agroklub s posebnim darom – svojom literaturom iz 1945. godine! 📚 Stranice povijesti, miris papira i znanje koje je oblikovalo generacije😊
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Pa i ja sam Agroklubu poslao dio dokumentacije koju sam KUPIO putem NARODNIH novina , a iz koje se mogu vidjeti > visokoumne > sposobnosti hrvatskih Više [+] političara ! Danas je tehnika napredovala , pa svi na INTERNETU mogu ukucati ; Zakon o poljoprivrednom zemljištu 2018 ! Budući da HRVATI ne znaju čitati latinicu i ne razumiju o čemu se radi nužan je PRIJEVOD ! Gospođa Kolinda poštovala je zapovjedni članak 89 Ustava državice zvane RH i donijela je odluku o PROGLAŠENJU Zakona , kojega je donio nekakav hrvatski sabor na sjednici 16. veljače 2018 ! Člankom 101 lokalne vlasti ( općine i gradovi ) koje su htjele raspolagati sa državnom zemljom MORALE su donijeti PROGRAM raspolaganja u roku 3 mjeseca od stupanja Zakona ! Da bi to mogle Vlada i Ministarstvo istim Člankom morale su donijeti više Uredbi i Pravilnika , ali u roku 6 mjeseci ! Ako lokalne vlasti NEĆE donijeti PROGRAM , rezervna je varijanta da PROGRAM donesu Odjeli za poljoprivredu ŽUPANIJA ! kaznene odredbe Ako lokalne vlasti i Odjeli za poljoprivredu ne donesu PROGRAM , KAZNI NEMA ! Koji su KRETENI pisali Zakon ? KRETENI u ne hrvatskom saboru neka pročitaju što su nametnuli , kao i gospođa Kolinda !