Za jedan hamburger potrebno je 5 minuta, a kako robot može napraviti više hamburgera odjednom, svježi obrok može biti pripremljen svakih 30 sekundi ako stroj radi punom brzinom.
Prije nekog vremena pojavio se video u kojem kuhinjski robot, aparat malo sofisticiraniji od kakvog multipraktika, kuha po bakinom receptu. Utipkaš u njega recept, postaviš mu sastojke i nakon sat, dva u kuhinju te uvuku mirisi kao iz bakine kuhinje.
Brzi način života i obaveze koje nosimo na plećima mogle bi biti opravdanje za ovakvog pomoćnika u kuhinji. No, bojim se da takvom pomoćniku nedostaje onaj glavni sastojak - ljubav, a koji nije napisan ni u jednom receptu i kojega ne možete pronaći ni u specijaliziranim trgovinama.
U restoranima baš i ne očekujemo ljubav nego ispunjene higijenske uvjete, ugodan ambijent i ukusnu hranu. Tada se ideja o kuharu robotu kakav koriste u restoranu Creator u San Franciscu ne čini loša. Naime, ondje koriste dva robota veličine automobila koji u sat vremena mogu napraviti 120 hamburgera. Ne ispeći nego u potpunosti napraviti - od mljevenja mesa, dodavanja začina, oblikovanja, pečenja, rezanja rajčice, ubacivanja sira i senfa... Niz senzora koji su ugrađeni u njega nadzire pečenje odrezaka, piše BBC.
Robote kontrolira algoritam koji koristi informacije iz 11 termalnih senzora, uz to ima oko 350 drugih senzora, 20 ventilskih pogona (aktuatora) i 20 kompjutera što je osmislio inženjer Alex Vardakostas.
Kakav je rezultat nastao kombinacijom kuhanja i robota, ne znamo, ali, ovaj stroj radi hranu po narudžbi. I to toliko precizno da ovi hamburgeri nemaju samo sir, senf i rajčicu nego su tu umaci od luka, dva tipa soli, umeboshi šljive i meksičkog umaka od čilija i čokolade. Iako se radi o kvalitetnim namirnicama i pomno pripremljenom obroku, ovi hamburgeri, kako se navodi, nisu skupi. Koštaju kao oni namijenjeni za masovno tržište - 6 dolara, a što je omogućeno uštedom na troškovima rada.
Robot siječe sastojke te izlijeva umak izravno na pecivo te tako smanjuje količinu dosadnog i inače automatiziranog rada u kuhinji, a sastojci su istovremeno svježiji. Druga korist je brzina što je značajno jer brza hrana postaje sve brža.
Za jedan hamburger potrebno je 5 minuta, a kako robot može napraviti više hamburgera odjednom, svježi obrok može biti pripremljen svakih 30 sekundi ako stroj radi punom brzinom.
Na drugoj strani SAD-a, u Bostonu, u jednom restoranu također koriste robote, ali u pripremi jela u woku. Naručivanje je putem zaslona, a robot je dio showa.
U Kini koriste robote da bi pripremili tradicionalnu huansku hranu jer, navodno, teško nalaze kuhare koji bi pripremali ovakve obroke. Ondje umjesto uobičajenog osoblja od osam ljudi, imaju tri robota i dva ljudska "pomoćnika".
Roboti se primjenjuju i u izradi pizze pa tako u Kaliforniji postoje dostavljači koji u kombiju, pomoću robota u 9 sekundi razvaljaju tijesto, razdijele umake i ostale sastojke te ih na kraju ispeku pa pizza kupcu dolazi kao da ju je sam izvadio iz pećnice.
Osim što se želi uštedjeti na vremenu, ali i troškovima rada, na ovaj se način želi više posvetiti kupcima. Znači, robotizirana kuhinja ne znači nužno manje zaposlenika nego zaposlenike koji će izravno komunicirati sa korisnicima, a ne raditi dosadne poslove rezuckanja i znojenja nad uzavrelim hamburgerima.
Tagovi
Autorica
