Prosječan Hrvat ima kupovnu moć na razini 61 posto u odnosu na prosjek EU, a niži standard od našeg imaju samo Rumunjska i Bugarska!
Hrvati imaju jedan od najvećih nesrazmjera prihoda i cijene hrane u Europi! Podaci su to Statističkog ureda Europske unije, prilikom čega je uspoređen paritet kupovne moći i cijena troškova života u svim članicama EU. Iako imamo prirodna bogatstva kojima bismo mogli prehraniti pola Europe, apsurd je da hranu plaćamo najviše.
Prema procjeni Eurostata, prosječan Hrvat ima kupovnu moć na razini 61 posto u odnosu na prosjek EU, a niži standard od našeg imaju samo Rumunjska i Bugarska, piše Večernji List. Kako bi podatci bili što točniji, u obzir nisu uzimane cijene koje se nude u restoranima, već je kupovna moć uspoređivana sa cijenama hrane i bezalkoholnih pića u trgovinama i na tržnicama. Isto tako, cijena je hrane i pića u Hrvatskoj na 93 posto prosječne cijene EU, što znači da – ako prosječan Europljanin za 100 eura može kupiti 100 proizvoda, prosječan Hrvat sa 61 eurom može kupiti 93 proizvoda.
Hrvatski nesrazmjer od 32 postotna boda najveći je u članicama Europske unije, a pokazalo se da velika razlika u kupovnoj moći također mori i Dance i Estonce. Iako je kupovna moć Danaca 15 posto iznad europskog prosjeka, radi se o podatku koji često zna zavarati. Naime, cijene prate trend rasta te su za 40 posto veće od prosjeka, a slična situacija trenutno pogađa i Estoniju.
Na drugoj se strani ljestvice pak, nalaze Luksemburg i Njemačka s, prema Eurostatu, najvećom kupovnom moći među članicama Europske unije. Prosječan građanin Luksemburga ima, čini se, za 38 posto veću kupovnu moć od prosjeka ostalih članica Unije, dok se Nijemac može pohvaliti kupovnom moći za 25 posto većom od prosječne. U statističko su istraživanje ušle i zemlje iz okruženja, koje je pokazalo da kupovna moć građana Bosne i Hercegovine iznosi 38 posto europskog prosjeka te su prema tom kriteriju iza građana Hrvatske.
Ekonomski stručnjaci tvrde da je ovakvo stanje nastalo zbog prevelikih poreza koji se nameću našim građanima, a istovremeno se nudi premalo prehrambenih proizvoda po sniženoj stopi PDV-a. Slaba konkurencija i turizam također utječu na povećanje cijena hrane, što je dovelo do opadanja potrošnje. Svi se pak slažu u jednom, ono čemu se trebamo orijentirati jest izvoz.
Foto: freedigitalphotos.net
Tagovi
Autorica
Prvomajski roštilj bez drame: Trovanje ne pita je li praznik, pregledajte meso!
S tržišta zbog salmonele opozvan proizvod "Pršut bez kosti ostaci narezivanja"
TISUP: Hrvatska jaja deset posto jeftinija od onih na razini EU
Krah mljekarske industrije: Kineski div Mengniu bilježi dramatičan pad dobiti
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
