Proteini u prahu izazivaju akne?

Akne su među najčešćim kožnim problemima suvremenog društva. Iako se često povezuju s pubertetom, sve veći broj odraslih osoba, osobito fizički aktivnih ljudi, susreće se s njihovim ponovnim ili dugotrajnim pojavama. U posljednjem desetljeću posebno se ističe jedno pitanje: može li prehrana, a osobito unos proteina i proteinskih dodataka, potaknuti ili pogoršati akne?

Znanost danas sve rjeđe daje jednostavne odgovore tipa "ova namirnica uzrokuje akne". No konsenzus se ipak polako oblikuje, prehrana ne mora biti uzrok, ali može biti snažan okidač kod genetski i hormonalno osjetljivih osoba. O tome smo za FoodFacts razgovarali s dvojicom stručnjaka: dr. sc. Jozom Ištukom s Agronomskog i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te Markom Šimićem, magistrom nutricionizma.

Zapadnjačka prehrana pod povećalom

Prema riječima dr. sc. Joze Ištuka, suvremeni način prehrane igra značajnu ulogu u razvoju akni, i to prvenstveno kroz hormonalne mehanizme.

"Prehrana ima dokazan, iako složen utjecaj na patogenezu akni. Novija istraživanja najčešće optužuju zapadnjački način prehrane, koji karakterizira visok glikemijski indeks i visoka konzumacija mliječnih proizvoda", objašnjava Ištuk.

Namirnice bogate rafiniranim ugljikohidratima poput bijelog kruha, slatkiša, gaziranih pića i industrijski prerađene hrane, uzrokuju nagle skokove inzulina. Taj hormonalni odgovor pokreće lanac reakcija koje dovode do pojačanog lučenja sebuma, začepljenja pora i upale, tri ključna čimbenika u razvoju akni.

Marko Šimić ističe da prehrana ne djeluje površinski, već duboko na staničnoj razini.

"Hrana nije samo gorivo, nego informacija našim stanicama. Određene namirnice aktiviraju mTORC1 (ključni proteinski kompleks) signalni put, koji potiče prebrzo množenje stanica kože i povećanu proizvodnju loja. To je savršena podloga za nastanak akni“, kaže Šimić.

Mliječni proizvodi i whey protein - problem ili mit?

Jedna od najkontroverznijih tema u kontekstu akni su mliječni proizvodi, a posebno whey protein, popularan dodatak prehrani među sportašima i rekreativcima.

Dr. sc. Ištuk naglašava da je važno razumjeti razinu znanstvenih dokaza. Postoji snažan biološki mehanizam koji povezuje whey protein s aknama, on povisuje razinu IGF-1 hormona, koji stimulira lojne žlijezde i potiče upalne procese u koži.

"Pojednostavljeno rečeno: whey protein povisuje IGF-1, a on može potaknuti razvoj akni. Imamo brojne anegdotalne primjere, opservacijska istraživanja i dokumentirane slučajeve u kojima su se one povukle nakon prestanka suplementacije", kaže Ištuk.

S druge strane, postoji i jedno randomizirano kontrolirano istraživanje koje nije potvrdilo jasnu uzročno-posljedičnu vezu, što dodatno komplicira sliku. No, kako ističe Ištuk, jedno istraživanje ne poništava sve ostale nalaze.

Marko Šimić dodaje da whey nije problematičan za sve. "Whey je nutritivno kvalitetan protein, ali kod osjetljivih osoba snažno diže inzulin i IGF-1. Ako netko primijeti pogoršanje kože, to nije slučajnost koju treba ignorirati", ističe.

Zanimljivo je i da neka istraživanja povezuju obrano mlijeko s većim rizikom od akni nego punomasno, što dodatno potvrđuje da problem nije samo u mastima, već u hormonalnom odgovoru.

Postoji li sigurna zamjena?

Obojica stručnjaka slažu se da suplementacija proteinima nije nužna za većinu populacije. Najbolja opcija, ako postoji sumnja da whey pogoršava stanje kože, jest privremeno izbacivanje proteinskih prahova i fokus na "pravu hranu".

"Ako je zamjena potrebna, biljni proteini poput graška ili riže ne izazivaju isti IGF-1 odgovor kao whey", navodi Ištuk.

Šimić dodaje da fermentirani mliječni proizvodi, poput kefira, često prolaze bolje, dok su biljni napitci sigurna alternativa u fazi smirivanja kože. Jedan od najvećih izazova u praksi jest utvrditi koja namirnica konkretno pogoršava akne, jer reakcija nije uvijek trenutačna.

"Zlatni standard je eliminacijska dijeta. Izbacite sumnjivu namirnicu na 4 do 6 tjedana, pratite stanje kože, a zatim je ponovno uvedite. Ako se akne vrate, imate jasan odgovor", objašnjava dr. sc. Ištuk.

Šimić upozorava na psihološku stranu problema. "Prestroge dijete mogu dovesti do straha od hrane. Umjesto toga, savjetujem vođenje dnevnika prehrane i kože te testne periode bez drastičnih rezova".

Niski glikemijski indeks, jednostavan alat s velikim učinkom

Prehrana s niskim glikemijskim indeksom pokazala se kao jedna od najdosljednijih strategija u smanjenju akni. "Smanjenjem glikemijskog opterećenja smanjujemo razine IGF-1 i stimulaciju lojnih žlijezda", kaže Ištuk. Šimić naglašava da to ne znači zabranu ugljikohidrata. "Ključ je u kombiniranju. Ugljikohidrate ‘obložite’ proteinima i vlaknima. Tako usporavate porast šećera u krvi i smanjujete hormonalni odgovor koji hrani akne".

Omega-3 masne kiseline i cink imaju najjače znanstvene dokaze u kontekstu akni. Omega-3 djeluju protuupalno, dok cink smanjuje proizvodnju sebuma i djeluje antibakterijski.

"Dodaci prehrani imaju smisla ako prehrana nije adekvatna, ali nisu zamjena za uravnotežen tanjur i dermatološku terapiju", upozorava Ištuk.

Crijeva, stres i koža, zaboravljena poveznica

Na kraju, obojica stručnjaka ističu važnost osi crijeva-koža. Disbalans crijevne mikrobiote može potaknuti sistemsku upalu koja se očituje na koži, a stres dodatno pogoršava stanje.

"Prvo sredite tanjur, zatim crijeva, pa tek onda razmišljajte o suplementima. Koža je često posljednji glasnik unutarnjeg nereda", zaključuje Šimić.

Dakle, tvrdnja da proteini u prahu uzrokuju akne nije točna, međutim kod nekih ljudi oni mogu pogoršati stanje. U kombinaciji s visokim glikemijskim opterećenjem, mliječnim proizvodima i genetskom osjetljivošću, mogu biti dio slagalice koja vodi do akni. Individualni pristup, praćenje vlastitih reakcija i povratak osnovama prehrane ostaju najsigurniji put prema čistijoj koži.